Foto: parlament.ba
Šta je zajedničko BiH, Srbiji, Albaniji i Sjevernoj Makedoniji – kineski utjecaj.
„Samo pitaj“ – online platforma Instituta za komunikacijske studije Sjeverne Makedonije o istraživačkim pričama od javnog interesa u regionu, objavila je istraživanje o utjecaju Kine u regiji. Preciznije u Bosni i Hercegovini, Sjevernoj Makedoniji, Srbiji i Albaniji.
Ekipa portala Fokus učestvovala je u ovom transnacionalnom projektu te je provela istraživanje o kineskom utjecaju u Bosni i Hercegovini.
30 godina odnosa s BiH
Kako se zaključuje na samom početku ovog istraživanja ranjivost Zapadnog Balkana je donekle magnet za Kinu, i ekonomski i politički, jer su to uglavnom siromašne zemlje koje su “gladne” stranih investicija. Evropski političari će, ističe se, također stidljivo reći da je juan (kineska valuta), iako može govoriti i političkim jezikom, ipak dobrodošao na evropskom tlu.
U Bosni i Hercegovini ove godine obilježeno je 30 godina diplomatskih odnosa s Kinom. Kineska ambasadorica Li Fan izjavila je da je trgovina između dvije zemlje porasla za 15,2 posto u 2024. godini, misleći na inicijativu “Pojas i put”, koja je pokrenuta prije 10 godina kako bi se Azija, Afrika i Evropa povezale kopnenim i morskim putevima.
Kako je navela, među značajnim projektima koji su doprinijeli razvoju lokalne zajednice u BiH izdvojila je vjetropark Ivovik, most Počitelj, bolnicu u Doboju i gradsku prugu u Sarajevu.
Međutim, istraživački novinari i nevladin sektor u BiH su mišljenja da se više radi o kineskom utjecaju nego o investicijama, koje se uglavnom manifestiraju kroz ekonomiju. Irvin Pekmez, novinar BIRN-a, smatra da se kineski investitori, a samim tim i kineska država, vrlo dobro prilagođavaju načinu na koji funkcionišu lokalne vlasti u BiH.
“Kineski partneri rade po diktatu lokalnih vlasti, a znajući da lokalne vlasti žele sakriti ugovore, omogućavaju im da sakriju izuzetno važne ugovore poput onih za tramvajske linije u Sarajevu, autoput Banja Luka-Prijedor, te hidroelektrane u Republici Srpskoj. Znajući da je korupcija problem u BIH, Kinezi se prilagođavaju i ulaze u simbiozu s njom”, kaže Pekmez.
Ivovik i Dabar
Kineske kompanije su dobivale mnoge poslove na izgradnji innfrastrukturnih projekta u BiH poput niza dionica autoputa na području Republike Spske, ali i Federacije BiH, zatim izgradnje vjetroelektrana (Ivovik, Tomislavgrad), fabrike gipsa (Ugljevik), hidroelektrana (Dabar), termoelektrane Gacko i sl. Poslovi su vrijedni milijarde KM.
Milan Petković, član stranke Ujedinjena Srpska, koja je na vlasti i u Republici Srpskoj i u Bosni i Hercegovini, napominje da je Kina druga najveća ekonomija na svijetu.
„Sigurno je da trebamo i moramo imati dobre odnose s Kinom i koristiti resurse koje su nam spremni dati. Kinezi su svjetski lideri kada je u pitanju izgradnja puteva, autoputeva i mostova, a to je ono što Bosni i Hercegovini očajnički treba, jer znamo kakvu infrastrukturu imamo, vrlo malo autoputeva, a i kvalitetnih puteva“, rekao je Petković.
Ali čak i bez investicija u neke od balkanskih zemalja, Kina je ponekad vruća tema. Primjer za to je Sjeverna Makedonija, koja je u novembru 2025. godine po drugi put u svojoj troipodecenijskoj historiji izazvala Peking, flertujući s Tajvanom.
Nervozu među Kinezima izazvala je tajvanska delegacija koja je došla u Skoplje, a koju je primila i parlamentarna delegacija Makedonije. Sastanak je doveo do munjevite reakcije kineske ambasade, koja je upozorila makedonsko rukovodstvo da bi „takvi potezi mogli imati posljedice po bilateralne odnose i ekonomsku saradnju“.
“Ako pogledamo kako se kineske aktivnosti u Makedoniji uklapaju u ove planove, vidim da su, s jedne strane, ekonomska saradnja, a s druge strane, sve aktivnosti na jačanju kineske meke moći, tog neformalnog utjecaja kroz različite vrste saradnje među ljudima, zaista u punom jeku“, kaže Ana Krstinovska, osnivačica i predsjednica think tanka „Estima“ koji proučava kinesko-makedonske odnose.
Kako je Srbija šokirala Zapad
Albanija je također relevantna za kineske ambicije i to za Pomorski put svile 21. stoljeća. Albanija je također domaćin dijela Transjadranskog plinovoda (TAP), koji dovodi kaspijski plin u Evropu. Iako plinovod ne gradi direktno Kina, uloga Albanije u energetskom koridoru daje mu geopolitički značaj. Kineska ulaganja u energetski sektor i prirodne resurse (kao što je nafta kroz kontrolu Geo-Jadea nad Patos-Marinzom) stoga se ne mogu posmatrati isključivo u komercijalnom smislu, već i kao dio šire strategije za osiguranje pristupa i utjecaja na energiju.
Kina je sada jedan od glavnih izvora robe široke potrošnje, mašina i industrijskih materijala za Albaniju, jačajući trgovinski odnos koji je asimetričan, ali se širi.
Kada je u pitanju Srbija, ekonomska saradnja s Kinom je dopunjena i vojnom saradnjom koja je “šokirala” Zapad. U julu ove godine, srbijanska jedinica za specijalne operacije održala je zajedničku obuku sa kineskom jedinicom u Kini uprkos snažnom protivljenju Evropske unije i Sjedinjenih Američkih Država.
Obuka se održavala od 19. do 28. jula u provinciji Hebei na sjeveru Kine, dok je Srbija, zemlja kandidat za EU, pokušavala da je uravnoteži održavanjem bliskih veza sa Pekingom i Moskvom. Srbija je tako postala jedina zemlja kandidat za EU koja ima vojnu obuku sa Kinom.