Ilustracija Jelena Žilić
Kada je doskorašnji ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Republike Srpske zaposjeo premijersku fotelju, krenuo je na turneju renesanse entita RS. Optimističan, pun snage i obećanja, najavio je promjene da nam zavide i evropske prosperitetne države. Između ostalog, zaprijetio je i rukovodstvima u Šumama Srpske za loše poslovanje.
Piše: Jelena Jevđenić
Izjavio je da će svi koji loše rade u šumskim gazdinstvima odgovarati, te da će tražiti pokretanje odgovornosti za stanje u Javnom preduzeću “Šume Srpske”.
Izgleda da je premijer ili prespavao svoj mandat kao ministar resora za šume, ili je bio izložen sindromu praznog stola. Kako drugačije objasniti činjenicu da do sada nije ništa mogao uraditi po pitanju ovog preduzeća, kada i u Zakonu o šumama piše da šumama i šumskim zemljištem u svojini RS upravlja i gazduje Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede.
Ovo preduzeće je kao problematični tinejdžer kojem ne mogu ništa ni roditelji ni škola. Ne možeš ga obuzdati i usmjeriti na pravi put jer ga se nije vaspitalo na vrijeme. „Šume Srpske“ je oduvijek bilo sredstvo za stranačko podmićivanje.
Svako malo jedna te ista priča, te posluju u minusu, te ne isplaćuju plate, te podnesena krivična prijava….
Zadnji podaci su da su Šume Srpske poslovale s gubitkom od 3,6 miliona KM u devet mjeseci ove godine. U više od pola gazdinstava plate kasne mjesecima, a nova ministrica poziva tužilaštva da se bave problemom od 185 krivičnih prijava zbog sumnji u malverzacije u tom preduzeću.
Svi koji imaju ovlaštenja da poprave stanje u Šumama Srpske prave se mrtvi. Kako, otkud i zašto je takvo stanje nikako da dokuče.
Svi znamo zašto je tako.
Nije da nam je trebalo da bismo znali, ali Transparency International u BiH je uradilo istraživanje i gle čuda, 88% direktora šumskih preduzeća u BiH povezano je sa politikom.
Još većeg čuda, od 27 rukovodilaca šumskih gazdinstava u RS, čak 23 stranački kadrovi.
-Sva šumska preduzeća u BiH su u 2023. godini ostvarila profit od tek 4,73 miliona maraka. Ako se broj radnika posmatra kroz ostvarenu dobit, proizilazi da je svaki zaposleni u šumskim preduzećima u Bosni i Hercegovini zaradio tek nešto više od 500 KM godišnje, što pokazuje stepen neefikasnosti koji vlada ovom vitalnom sektoru, piše u izvještaju.
U BiH šume prekrivaju više od pola teritorije.
Zdravim upravljanjem imali bismo veliku dobit od ovog sektora. Ali u BiH se više posiječe drveća nego što se pošumljava. Valjda smartaju da šume ne može nestati. A i ako nestane, pa neće se desiti za mog vakata, razmišljaju oni koji bjesomučno sijeku šumu za svoje dilove.
Na primjer, u Šipovu skoro svaki političar ima pilanu, a do raskola u strankama dolazi jedino kad neko dobija „bolja“, a neko „lošija“ stabla.
U Ribniku, preko deset hektara bukove šume u jednom odjelu, posiječe šumsko gazdinstvo. Školsko pustošenje šume. Istražne radnje već dvije godine u toku. Nagomilalo se dugova, a i krivičnih prijava.
Zloupotreba sanitarne sječe, gdje se posječe više zdravih stabala neko oboljelih, koja nestanu u bespućima firmi političara. Tim sječama, siječemo granu na kojoj sjedimo.
Vrhunac svega je podatak koji je otkrila novinarka Milkica Milojević da je u Šumama Srpske zaposleno 800 berača gljiva i ljekovitog bilja. Dobili su i fabriku od skoro milion maraka za preradu šumskih plodova sa svim mašinama i aparaturom, ali fabrika nikada nije ni počela s radom. Niti su berači ikada išta ubrali. Oni su svoju platu razadili sjedenjem u kancelarijama, u izbornoj godini lijepljenjem stranačkih plakata i botovanju na društvenim mrežama.
I dok premijer pompezno najavljuje kažnjavanje odgovornih za očajno stanje u šumama, može odmah da počne od svoje stranke. Nema te bolesti koja je poharala šume u RS kao politika SNSD-a.
Lijepo smo se zabavili o malverzavcijama u iskorištavanju šuma da jedva stignemo do toga da se u BiH dešava nekontrolisana deforestacija koja će nam doći glave, ako već nije. Zbog klimatskih promjena treba nam što više drveća, ako želimo da dišemo zdravo, da je što manje štete uslijed poplava i klizišta i da nam je biodiverzitet bogat.
Šume su resurs koji je neophodan za zdravlje svih živih bića i životne sredine, ne za potkusurivanje usluga korumpiranima.
Kolumne „Zeleni talas” su dio serije „Impuls semafor“
Autor: Impuls