Foto: Mašina
Ako se nastavi institucionalno zanemarivanje ove oblasti to može dovesti do novih prirodnih katastrofa.
Piše: Jelena Jevđenić
Nezapamćena tragedija koja se desila 4. oktobra 2024., kada je uslijed bujičnih poplava u Jablanici poginulo 19 mještana, a mnogi ostali bez domova, pokazala je sav nemar institucija. Ova razorna tragedija se desila kada su se na kuće sručile desetine tona kamena iz kamenoloma koji je skoro dvadeset godina radio samo 500 metara udaljen od kuća u Donjoj Jablanici.
U danima nakon nesreće, saznalo se da je pomenuti kamenolom radio bez potrebnih dozvola, bez koncesije, te da par godina nije bilo aktivnosti rudarenja, te i da je godinama taložen otpad nakon rezanja kamena na tom lokalitetu.
Koliko je još ovakvih, opasnih po život kamenoloma, ne zna se.
Koliko je zapravo kamenoloma u BiH, takođe, ne zna se, jer Bosna i Hercegovina nema jedinstvenu evidenciju.
Udruženje “Fojničani Maglaj” uradilo je mapiranje kamenoloma u BiH. Evidentiranje je pokazalo da postoji oko 600 aktivnih i napuštenih eksploatacijskih lokacija širom zemlje.
Ekolozi upozoravaju da se Bosna i Hercegovina suočava s ozbiljnim izazovima u oblasti upravljanja prirodnim resursima. Sektor eksploatacije kamena je očiti primjer, gdje godinama nedostatak nadzora, manjak transparentnosti i neujednačeni zakonski propisi dovode do brojnih ekoloških i sigurnosnih problema. Posljedice su često vidljive – devastirani pejzaži, zagađenje, ugroženi životi i sigurnost ljudi u naseljima u blizini kamenoloma.
„Nažalost, u prethodnom periodu smo imali i tragične podsjetnike koliko je važno odgovorno i stručno upravljati eksploatacijom prirodnih resursa. Zato smo pokrenuli ovaj projekat s ciljem da doprinesemo odgovornijem upravljanju prirodnim resursima i većoj sigurnosti lokalnih zajednica kroz mapiranje kamenoloma širom Bosne i Hercegovine“, navodi za Impuls Besim Gurda iz udruženja “Fojničani Maglaj”.
Istraživanje i evidentiranje kamenoloma je provelo udruženje “Fojničani Maglaj” u okviru projekta „Mapiranje kamenoloma za održivost prirodnih resursa i sigurnost lokalnih zajednica“, s ciljem objedinjavanja podataka o eksploatacijskim lokacijama na jednom mjestu i ukazivanja na rizike koje ove aktivnosti nose sa sobom.
Rezultati projekta predstavljeni su 7. oktobra 2025. godine u Historijskom muzeju Bosne i Hercegovine u Sarajevu. Ključni rezultat ovog istraživanja je uspostava digitalne platforme s interaktivnom kartom kamenoloma, koja omogućava javnosti, institucijama i medijima pristup informacijama o kamenolomima i njihovom radu.
Bazu možete pregledati na ovom linku.
Prema istraživanju inspekcijski nadzor skoro da ne postoji, odobravanje eksploatacije i ugovori su netransparentni, a institucije ne nadziru odlaganje otpada. Nedostaju podzakonski akti o upravljanju otpadom nastalim rudarenjem. Ako se nastavi institucionalno zanemarivanje ove oblasti to može dovesti do novih prirodnih katastrofa.
„Nažalost, i pored ranijih negativnih iskustava i zabilježenih incidenata, ovaj segment još uvijek nije sistemski uređen. Zbog nedostatka nadzora i odgovornosti, i danas svjedočimo kamenolomima koji predstavljaju potencijalnu prijetnju sigurnosti stanovništva i imovine. Građani često izražavaju zabrinutost, dok institucije ne reagiraju pravovremeno, sve dok ne dođe do novih, neželjenih posljedica“, ističe Gurda.
Besim Gurda, foto: Privatna arhiva
On dodaje da je nužno na vrijeme pristupiti rješavanju ovog problema kroz uspostavu jasnih standarda, redovne procjene i odgovorno upravljanje prirodnim resursima, posebno u sektoru eksploatacije kamena.
„Samo tako možemo spriječiti ponavljanje sličnih katastrofa i osigurati održiv i siguran razvoj lokalnih zajednica“, naglašava on.
„Bosna i Hercegovina je zemlja nered. Ovo što se dešava sa kamenolomima je samo jedan od simptoma tog nereda. Zakoni se izglasaju, inspekcije postoje tek reda radi, mi rasprodajemo naše resurse budzašta“, ističe Anes Podić iz organizacije “Eko Akcija” Sarajevo, koji je učestvovao u mapiranju.
On navodi da je baza kamenoloma nastala kao dio istraživanja o rudarskim aktivnostima u BiH.
„To je širi problem koji nam se dešava. Da mapiramo na koji način se kod nas eksploatišu prirodni resursi. Šta vi dobijete ako se otvori nekakav pogon? Da se nekom pod koncesiju, ako se to desi, jer ima slučajeva gdje koncesija uopće nema. Onda ni taj minimum naknade za loklane zajednice za korištenje resursa ili uopće nema ili je simbolična“, navodi on.
Podić podsjeća da su kamenolomi rudarski projekti koji po zatvaranju zahtijevaju sanaciju.
„Morala bi se uraditi rekultivacija terena, što se ne dešava. Oni ostaju kao trajni ožiljci. Prirodi da to sanira potrebne su stotine godina. Onda se dešava da napušteni kamenolomi postaju divlje deponije. Gdje se odlaže sve i svašta, što onda generiše drugu vrstu problema“, naglašava on.
Anes Podić; Foto: klix.ba
Autori analize navode da će mapu baze kamenoloma moći koristiti građani, lokalne zajednice, organizacije civilnog društva kao i nadležna tijela na različitim razinama vlasti. Platforma omogućava jednostavan i transparentan pristup informacijama o statusu kamenoloma, njihovoj usklađenosti s pravnim propisima i eventualnim nepravilnostima u radu. Takođe, putem ove platforme građani će moći prijaviti nepravilnosti rada kamenoloma.
„Razvijena digitalna platforma i javno dostupna baza podataka doprinose većoj transparentnosti i odgovornosti u sektoru eksploatacije mineralnih sirovina. Omogućavanjem javnog uvida u stanje kamenoloma smanjuje se prostor za zloupotrebe i korupciju, dok se istovremeno jača svijest lokalnih zajednica o njihovim pravima i obavezama“, ističe Gurda.
Podaci prikupljeni kroz ovu analizu namijenjeni su za daljnje korištenje i kontinuirano praćenje stanja na terenu.
„U skladu s raspoloživim resursima, nastojat ćemo redovno ažurirati informacije kako bi baza ostala relevantna i pouzdana. Osim toga, ovakva platforma otvara mogućnosti za dalji razvoj i nadogradnju, kako kroz nove projekte, tako i kroz dublje analize pojedinačnih kamenoloma, izradu dodatne dokumentacije i razvoj alata za praćenje utjecaja na okoliš. Time se stvara temelj za dugoročno i održivo upravljanje ovim područjem“, objašnjava Gurda.
„Projektni tim je radio i na zagovaranju izmjena zakonskih regulativa, te su održani sastanci s donositeljima odluka i nadležnim institucijama radi unapređenja standarda zaštite okoliša i sigurnosti“, dodaje on.