Planirane hidroelektrane u istočnoj Hercegovini velika su prijetnja za okoliš

 

Projekt Gornji horizonti ozbiljno može naštetiti okolišu i bioraznolikosti

Projekt HE Gornji horizonti koji predviđa gradnju niza hidroelektrana i popratne infrastrukture na rijekama Neretvi, Trebišnjici, Buni i Bregavi predstavlja ozbiljnu prijetnju okolišu i bioraznolikosti tog područja. Upozorili su to predstavnici organizacija civilnog društva CEE Bankwatch Network  i Mreže Aarhus centara u Bosni i Hercegovini.

Povodom Međunarodnog dana akcije za rijeke ekološki aktivisti i drugi okupljeni stručnjaci istakli su kako bi ostvarenje tog projekta imalo nesagledive posljedice na ekosistem, vodne resurse i lokalne zajednice koje žive uz te rijeke i od njih. Posebno je naglašena šteta koju bi HE Dabar nanijela rijeci Neretvi i Hutovom blatu, jednom od najvažnijih močvarnih područja u Europi koje je zaštićeno Ramsarskom konvencijom.

“Pozivamo Vladu Republike Hrvatske da se aktivno uključi u prekogranični postupak procjene utjecaja na okoliš za HE Bileća i da spriječi uništenje neprocjenjivih ekosistema i rijeka. Kratkoročni interesi investitora ne smiju biti ispred interesa građana,” istakla je Pippa Gallop, stručnjakinja za energetsku politiku Jugoistočne Europe iz organizacije CEE Bankwatch.

Podsjećamo, Aarhus centar u BiH i Centar za životnu sredinu (CZZS) aktivno vode pravnu borbu protiv tog projekta, dok je Ministarstvo zaštite okoliša i zelene tranzicije Republike Hrvatske krajem februara zatražilo informaciju o aktivnostima vezanim uz postupak procjene uticaja na okoliš pri izgradnji HE Bileća.

Nedavne sudske odluke poništile su nekoliko građevinskih dozvola za HE Dabar, što predstavlja značajan korak u zaštiti okoliša i poštivanju zakonskih procedura. Također je ponesena i žalba Tajništvu Bernske konvencije, a u pripremi su i prijave drugim međunarodnim tijelima, uključujući Ramsarsku i Aarhušku konvenciju.

“Institucije moraju prepoznati dugoročne posljedice projekta Gornji horizonti i usmjeriti resurse u razvoj alternativnih rješenja koja neće ugroziti prirodnu ravnotežu i kvalitetu života stanovnika uz rijeke,” zaključila je Emina Veljović, izvršna direktorica Aarhus centra u BiH, a prenosi CEE Bankwatch Network.

ZELENI TALAS: Koliko će nas koštati „Gornji horizonti“

Gornji horizonti – istorijski projekat ili istorijsko izvlačenje miliona iz elektroenergetskog sektora

 

Povezane vijesti

Uoči konferencije COP31: Klimatska finansijska obećanja smanjena za čak 70%

Foto: Impuls Prema analizi portala „Carbon Brief”, iznos javnih sredstava obećanih za pomoć zemljama u razvoju u borbi protiv klimatskih promjena opao je za više...

Globalno zagađenje ugljik-dioksidom u blagom padu, naučnici razlog vide u ratu u Iranu

Foto: Freepik Globalno zagađenje ugljik-dioksidom ove godine je neznatno smanjeno, ali naučnici navode da je pad više posljedica energetskih šokova zbog rata u Iranu nego...

Popular Articles