Foto: Unsplash
Razvijaju se biofotovoltaici sa morskim algama. Mada nalikuju klasičnim solarnim panelima, više se oslanjaju na biologiju nasuprot sintetičkim materijalima.
U laboratoriji Univerziteta u Santjagu, sluzave, ljigave, zelene morske alge plutaju u čašama i kantama napunjenim vodom. Naučnici iz prestonice Čilea zapravo nastoje da pretvore ove vodene organizme u – izvor električne energije.
Posrijedi su tzv. biofotovoltaici: iako nalikuju klasičnim solarnim ćelijama, u svom radu se više oslanjaju na biologiju nasuprot sintetičkim materijalima što im i daje prefiks „bio”.
Drugim riječima, za proizvodnju struje koristi se prirodni proces fotosinteze koji se odvija u drveću, biljkama ili u ovom konkretnom slučaju – u morskim algama.
Kada su izloženi sunčevoj svjetlosti, ovi organizmi oksidiraju vodu, oslobađajući elektrone. U fotonaponskim panelima obloženim morskim algama, ti oslobođeni elektroni se sakupljaju kako bi generisali struju.
Kao nusproizvod nastaje kiseonik što je dodatna korist ove tehnologije.
Mada su slični projekti postojali i ranije, oni su se temeljili na mikroalgama, jednoćelijskim organizmima. Sa druge strane, morske alge su višećelijske, a takva struktura donosi nekoliko potencijalnih prednosti u proizvodnji električne energije uključujući lakše rukovanje, brži rast i efikasnije prikupljanje.
Ovi faktori mogli bi da pomognu da se tehnologija proširi i da se zadovolje značajnije potrebe za energijom.
„Cilj našeg istraživanja je da unaprijedimo efikasnost proizvodnje struje pomoću fotovoltaika”, naglašava vodeći istraživač Federiko Taska. „Morske alge su jake i mogu da podnesu različite uslove što ih čini savršenim kandidatom za ovaj način proizvodnje struje.”
Ipak, biofotovoltaici i dalje ne mogu da pariraju solarnim panelima: za sada su se pokazali korisnim u primjeni za napajanje LED rasvjete i sijalica dok će za poboljšanje njihovih performansi biti neophodno dalje inoviranje.
Po svemu sudeći, put do komercijalizacije tehnologije i dalje je dug. „Još nije dovoljno efikasna da obezbjedi veliku količinu energije”, objašnjava Taska, „ali to je upravo ono o čemu je riječ u našem istraživanju.”
Njihov rad na unapređenju biofotovoltaika sa morskim algama uključuje eksperimentisanje sa različitim vrstama i optimizaciju dizajna samih panela kako bi poboljšali njihovu sposobnost za hvatanje i konverziju svjetlosti u struju.
Pored toga, naučnici iz Čilea takođe istražuju načine da se njihova tehnologija integriše u postojeće energetske sisteme. To bi moglo značiti upotrebu morskih algi kao dopune drugim obnovljivim izvorima u područjima gdje sunca ili vetra nema dovoljno.