Foto: Unspash
Informacijska pismenost omogućava pojedincima da prepoznaju nepouzdane informacije i izvore.
Da li ste ikada razmišljali koliko zapravo znate o informacijama koje svakodnevno čitate? Medijska i informacijska pismenost igraju presudnu ulogu u tome kako razumijemo i percipiramo (online) svijet, ali koliko je taj koncept zaista razvijen u Bosni i Hercegovini?
Informacijska pismenost podrazumijeva sposobnost prepoznavanja potreba za informacijama, njihovo efikasno pretraživanje, vrednovanje i korištenje. U Bosni i Hercegovini, informacijska pismenost varira zavisno od regije, nivoa obrazovanja i pristupa tehnologiji. Razvoj informacijske i medijske pismenosti suočava se s brojnim izazovima, ali i pruža značajne mogućnosti za unapređenje društvenog diskursa i demokratizaciju pristupa informacijama.
ALAT MANIPULACIJE
Ignorisanje problema može imati ozbiljne posljedice. Šta se dešava kada nismo svjesni načina na koje nas dezinformacije mogu manipulisati? Odsustvo informacijske i medijske pismenosti otvara vrata širokoj paleti manipulacija. Mediji mogu oblikovati percepciju stvarnosti kroz selektivno prikazivanje informacija. U kontekstu dezinformacija, ovaj fenomen može se predstaviti kroz namjerno iskrivljavanje činjenica s ciljem postizanja određenih političkih, ekonomskih ili društvenih ciljeva. Umjesto da medijski kanali pružaju tačne i uravnotežene informacije, može doći do manipulacije sadržajem koji oblikuje stavove i uvjerenja javnosti. Ova manipulacija, usmjerena na kreiranje i distribuciju dezinformacija, doprinosi daljem širenju lažnih vijesti, čime se dodatno komplikuje proces stvaranja informacija koje su uistinu reprezentativne za stvarnost.
NEDOSTATAK MEDIJSKE PISMENOSTI – REZULTAT LAŽNIH VIJESTI
Nedostatak medijske pismenosti nas dovodi do ključnog pitanja: u kojoj mjeri je izražen nedostatak? Koliko je duboko ukorijenjen problem neprepoznavanja tačnih i provjerenih informacija u moru lažnih vijesti i dezinformacija? Bez adekvatnih alata i znanja, građani postaju meta za manipulaciju putem medija, bilo da je riječ o društvenim mrežama, portalima ili tradicionalnim medijima. U tom kontekstu, postavlja se ključno pitanje: kako se sačuvati od lažnih vijesti i obmanjujućih informacija? Prvi korak u tom procesu je razvijanje navike provjeravanja izvora informacija. Odakle dolazi vijest? Da li je iz provjerenog i kredibilnog izvora? Ko su autori koji stoje iza te informacije – da li su stručnjaci u oblasti o kojoj pišu? Sam sadržaj teksta također, treba pažljivo analizirati – da li je iznesen na objektivan način ili je namijenjen izazivanju emocija i manipulaciji? U svijetu gdje su lažne vijesti često oblikovane tako da djeluju uvjerljivo i privlačno, kritičko promišljanje postaje najmoćnije oružje u borbi protiv dezinformacija.
POSLJEDICE NA DRUŠTVENOM NIVOU
Posljedice nedostatka informacijske i medijske pismenosti mogu biti dalekosežne i često se manifestuju na različitim nivoima društva. Jedna od značajnih posljedica je rastuće nezadovoljstvo građana, koje se javlja kada ljudi shvate da su bili izmanipulisani lažnim vijestima ili neprovjerenim informacijama. Ovo nezadovoljstvo može prerasti u nepovjerenje prema medijima, institucijama i čak međusobno, što vodi ka sve većoj polarizaciji društva.
OPASNOSTI KOJE SE ŠIRE U VIRTUALNOM OKRUŽENJU
Virtualno okruženje je mjesto gdje su prevare česta pojava, naročito kada su ljudi nesvjesni opasnosti dezinformacija. Lažne ponude, poput onih koje obećavaju nemoguće zarade ili sumnjive poslovne prilike, koriste neinformisanost građana kako bi ih uvukle u različite vrste prevara. Često su žrtve takvih manipulacija oni koji nisu dovoljno medijski pismeni i ne prepoznaju alarmantne znakove koji prate ove lažne informacije.
LAŽNI OGLAS ZA POSAO – REAKCIJA JAVNOSTI
Konkretniji primjer, koji sadrži dualnost karakteristika lažnih vijesti i nepouzdanih informacija, jeste vijest prethodnog mjeseca koja se proširila medijima o plati u iznosu od 3000 KM i potražnji za četiri radnika na poziciji za rad na pravljenju donera.
Problem leži u tome što je oglas imao samo četiri podataka; navedeno je da se traže četiri osobe, iznos plate od 3000 KM, lokacija u Sarajevu i broj telefona na koji se niko ne javlja. Ova situacija izaziva sumnju, jer iz dostupnih podataka možemo izvesti nekoliko zaključaka. Prvobitno, autor oglasa je anoniman, što odmah ukazuje na nedostatak transparentnosti. Takav pristup onemogućava korisnicima da provjere istinitost i pouzdanost sadržaja. Pored toga, postoji i dodatna opasnost. Kada su informacije prezentovane bez konteksta i dodatnih detalja, korisnici su skloni brzom prihvatanju ponuđenih podataka, ne prepoznajući da bi to moglo voditi ka ozbiljnim finansijskim gubicima ili zloupotrebi ličnih podataka. Oglas pokazuje kako dezinformacije mogu biti maskirane kao legitimne ponude. U takvim okolnostima, obrazovanje o medijskoj pismenosti postaje ključno kako bi se građani osposobili za kritičko razmišljanje.
POSLJEDICE NA INDIVIDUALNOM NIVOU
Na koji način lažni oglas može ugroziti različite aktere u tržištu rada. Kada razmatramo oglas koji nudi atraktivnu platu, kao što je 3000 KM, možemo prepoznati potencijalne opasnosti za sve uključene strane.
POSLODAVAC U slučaju poslodavca, pritisak da ponudi konkurentnu platu može postati intenzivniji. Ako oglas postavi nerealna očekivanja o visini plate, to može dovesti do povećanog pritiska na poslodavce da zadovolje te zahtjeve, posebno ako su se i drugi poslodavci oslanjali na slične prakse. Poslodavac može biti primoran da poveća plate u cilju privlačenja radnika, što može negativno uticati na budžet kompanije i dovesti do neodrživog poslovnog modela.
RADNIK S druge strane, radnici koji se javljaju na takav oglas mogu imati nerealna očekivanja u vezi sa platom. Ovaj oglas može stvoriti iluziju da takve visoke plate postaju norma u određenom sektoru. Kada se radnici upuste u proces zapošljavanja s tim očekivanjima, mogu doći do razočaranja kada saznaju da su stvarne plate niže. Ova razlika može dovesti do frustracija i gubitka povjerenja u tržište rada, a dugoročno može uticati na njihovu motivaciju i zadovoljstvo poslom.
KONKURENCIJA Na kraju, konkurencija među poslodavcima može biti pogoršana ovakvim oglasima. Kada se širi (dez)informacija o visokoj plati u jednom sektoru, drugi poslodavci mogu početi da se takmiče kako bi privukli radnike, što može stvoriti lažnu percepciju o visini plata u toj oblasti. Ovaj fenomen može izazvati “rat plata,” gdje poslodavci neprestano povećavaju ponude, a da pritom ne razmatraju održivost takvih odluka. U konačnici, to može dovesti do destabilizacije tržišta rada i povećanja nezaposlenosti, ukoliko poslodavci ne budu u mogućnosti da ispune ta očekivanja.
ŠTA STRUKA KAŽE
KBT psihoterapeutkinja i psihologinja Hajrija Ibrišagić prepoznaje lažne vijesti kao alat za manipulaciju:
“Lažne vijesti predstavljaju značajan fenomen u savremenom društvu, služeći kao moćan alat za manipulaciju javnim mnijenjem. Ovaj oblik dezinformacija ne utiče samo na pojedince, već i na širu društvenu dinamiku, izazivajući promjene u percepciji i ponašanju ljudi. Lažne vijesti dopiru do javnosti kroz kombinaciju razumske i emocionalne sfere, što ih čini posebno privlačnim. Čitaoci često reaguju na upečatljive naslove, koji su pažljivo oblikovani kako bi zadovoljili njihove psihološke potrebe i emocionalne reakcije”, navodi psihoterapeutkinja Hajrija Ibrišagić, JU Dom zdravlja Kantona Sarajevo.
Pored kognitivnih zabluda, zloupotrebljavaju se i ljudske emocije, smatra Hajrija:
“Jedan od ključnih razloga zbog kojih lažne vijesti uspjevaju da privuku pažnju leži u njihovoj uverljivosti. Ove informacije, često zasnovane na stereotipima i predrasudama, koriste nedostatak informacija koji je rasprostranjen u društvu kako bi manipulirale percepcijom i vjerovanjima ljudi. Time se dodatno povećava njihova čitanost i uticaj. Lažne vijesti ne samo da dovode do kognitivnih zabluda, već i zloupotrebljavaju ljudske emocije, poput tjeskobe, ljutnje i frustracije, čime izazivaju snažne emocionalne reakcije.”
Psihoterapetkinja i psihologinja naglašava uticaj dezinformacija na mentalno zdravlje djece:
“Ova pojava je posebno alarmantna u kontekstu odrastanja djece, jer su aktivni korisnici društvenih mreža. Djeca, zbog svoje prirodne radoznalosti, lakše podliježu uticaju lažnih informacija. Iz tog razloga, od suštinskog je značaja da se razvijaju vještine kritičkog razmišljanja, a one nisu urođene, već se stiču kroz obrazovanje i životno iskustvo. Prosvetni radnici, roditelji i šira zajednica imaju odgovornost da pomognu djeci u razvoju ovih veština, čime se ne samo štiti njihovo mentalno zdravlje, već i doprinosi stvaranju informisanog i otpornog društva”, navodi psihologinja.
Dezinformacije mogu imati dalekosežne posljedice za sve aktere na tržištu rada. Ovakve situacije naglašavaju potrebu za vraćanjem na osnove informacijske i medijske pismenosti, koje uključuju kritičko razmišljanje, sposobnost prepoznavanja pouzdanih izvora informacija, kao i razumijevanje mehanizama koji stoje iza oglašavanja i marketinških strategija.
Izvor: Akta.ba