Foto: N1
Političke karte u Bosni i Hercegovini ponovo se miješaju, a dok se naziru obrisi nove vlasti koju bi mogli činiti SDA, SNSD i HDZ, sve je neizvjesnija budućnost Trojke.
Jesu li se SDP, NiP i Naša stranka već razišli, šta je narušilo odnose Elmedina Konakovića i Nermina Nikšića i zašto Milorad Dodik želi okupiti opoziciju iz Republike Srpske? O mogućim koalicijama, političkoj trgovini pri imenovanjima u državnim institucijama i izazovima koji čekaju BiH u naredne četiri godine u emisiji Dan uživo na N1 govorila je Amra Vrabac, izvršna urednica online magazina Stav, iznoseći ocjenu da se Trojka već raspala, iako njeni lideri to drugačije predstavljaju.
Komentarišući susrete Dragana Čovića s Bakirom Izetbegovićem i Miloradom Dodikom, Vrabac je kazala da SDA već radi na okupljanju potencijalnih koalicionih partnera, među kojima su Stranka za Bosnu i Hercegovinu i Demokratska fronta (DF).
“Sigurno je da će SDA imati jedan paket koji već dogovara sa Strankom za Bosnu i Hercegovinu i Demokratskom frontom. Pretpostavljam da bi time SDA učvrstila svoju pregovaračku poziciju”, kazala je Vrabac.
Ipak, problem vidi u protivljenju HDZ-a ulasku DF-a u vlast, napominjući da ni Milorad Dodik ovu stranku ne smatra poželjnim partnerom.
Prema njenim riječima, SDA će nastojati zadržati pravo da sama odlučuje o svojim partnerima, baš kao što Dodik pokušava okupiti opoziciju iz Republike Srpske oko SNSD-a.
Dodik želi kontrolu svih pet delegata, a SDS je pred važnim odlukama
Govoreći o Dodikovom pozivu opozicionim strankama iz Republike Srpske da zajedno sa SNSD-om učestvuju u državnoj vlasti, Vrabac smatra da iza takve ponude stoji jasan politički cilj.
“Želi da izbjegne svaku mogućnost bilo kakve opozicije njegovoj koaliciji na državnom nivou”, kazala je, podsjećajući na prethodni saziv Doma naroda u kojem su dva delegata iz opozicije bila protiv SNSD-a.
Prema njenoj ocjeni, Dodik ovaj put želi potpunu kontrolu svih pet delegata iz reda srpskog naroda.
Osvrnula se i na predsjednika SDS-a Branka Blanušu te sastanak održan u julu u prostorijama SNSD-a, čiji su snimci kasnije korišteni u predizbornoj kampanji.
Smatra da je taj sastanak politički naštetio i Blanuši i SDS-u, posebno u trenutku kada unutar stranke postoje previranja.
“Postoje unutrašnja previranja u SDS-u i pitanje je hoće li Blanuša uopće ostati predsjednik SDS-a”, upozorila je Vrabac.
Ocijenila je da je Blanuša pogriješio jer javnost nije bila upoznata sa sastankom, ali i zato što nije imao pripremljen odgovor u slučaju objavljivanja snimka.
Posebno se osvrnula na budućnost Trojke, koju čine SDP, Narod i pravda (NiP) i Naša stranka.
“Došlo je već do raspada Trojke. Htjeli oni to nazvati raspadom, razilaženjem ili kako već”, poručila je.
Kao jedan od pokazatelja narušenih odnosa navela je izostanak zajedničkih konferencija za medije i sastanaka lidera stranaka, koji su ranije bili česti.
Prema njenoj ocjeni, jedna od najvećih pukotina između SDP-a i NiP-a nastala je zbog planirane kupovine Telemacha od strane BH Telecoma.
“To je zdušno podržavao gospodin Konaković, a protivio se gospodin Nikšić”, kazala je Vrabac, podsjećajući da do kupovine na kraju nije došlo.
Dodala je da je Elmedin Konaković javno govorio o izostanku komunikacije s Nerminom Nikšićem.
“Ne, nije im rečeno da se Trojka raspala, nego im je rečeno da ne mogu zajedno u vlast. Dakle, i šta je to? To vam je zapravo samo eufemizam za ‘raspali smo se, ali evo, drugačije ćemo to reći'”, istakla je.
Vrabac smatra da se SDA neće lako odreći saradnje s Demokratskom frontom i Strankom za Bosnu i Hercegovinu.
Podsjetila je na izjavu Bakira Izetbegovića o stvaranju savezništva sa strankama koje su se protivile politikama Trojke.
Govoreći o mogućnosti saradnje SDA i SDP-a, spomenula je Faruka Kapidžića, predsjednika Kantonalnog odbora SDA Sarajevo, koji je poručio da ove dvije stranke u naredne četiri godine neće biti zajedno na vlasti u Sarajevu.
Osvrnula se i na izborni rezultat Stranke za BiH, koji je, kako kaže, nije iznenadio. Smatra da je kandidatura predsjednika te stranke za Predsjedništvo BiH doprinijela njenom rezultatu, ali i višegodišnji politički rad, uključujući djelovanje Džemala Smajića.
S druge strane, ocijenila je da je DF možda nedovoljno pažnje posvetio kampanji Željka Komšića za državni parlament, dok je veći fokus bio na kandidatu za Predsjedništvo BiH Slavenu Kovačeviću.
Govoreći o ranijem razlazu Trojke i Stranke za BiH u Kantonu Sarajevo, podsjetila je na bivšeg ministra komunalne privrede Almira Bećarevića, povezujući političke nesuglasice s problemima koji danas opterećuju komunalni sektor, uključujući vodosnabdijevanje, odvoz otpada i deponiju Smiljevići.
“Cijelu državu pretvorili smo u političku trgovinu”
Jedna od tema razgovora bila su i imenovanja u državnim institucijama i agencijama, od kojih pojedine već duže vrijeme imaju rukovodioce kojima je istekao mandat ili se nalaze u statusu vršilaca dužnosti.
Vrabac je posebno izdvojila Davorina Primorca, kojem je, prema njenim riječima, u martu istekao mandat na čelu BHANSA-e, dok je konkurs raspisan tek u julu.
Spomenula je i neriješeno pitanje imenovanja direktora Državne agencije za istrage i zaštitu (SIPA), odnosno status Darka Ćuluma.
“Ta lista nikad nije razmatrana i tako se kupilo skoro dvije godine dodatnog mandata Darku Ćulumu”, ustvrdila je Vrabac.
Navela je i probleme s imenovanjima u Agenciji za javne nabavke, kao i činjenicu da na državnom nivou postoji oko 74 institucije čije bi mandate i rukovodstva trebalo detaljno analizirati.
Posebno je kritikovala političku raspodjelu pozicija u policijskim agencijama, uključujući SIPA-u, Graničnu policiju BiH i Direkciju za koordinaciju policijskih tijela (DKPT).
“Imate tačno tabele napravljene u pregovaračkim timovima šta je čije”, kazala je, ocijenivši da se imenovanja često pretvaraju u političku trgovinu.
“Nažalost, pretvorili smo cijelu državu u političku trgovinu”, poručila je.
Dodikovo lobiranje, američke sankcije i moguće pomilovanje
Komentarišući politički položaj Milorada Dodika, Vrabac je kazala da on nikada nije zaista uklonjen s političke scene, već samo s funkcije predsjednika Republike Srpske.
Podsjetila je da je Dodik bio prisutan u kampanji SNSD-a i da i dalje ima snažan utjecaj na političke procese.
Govoreći o lobiranju u Sjedinjenim Američkim Državama, navela je da je za te aktivnosti potrošeno mnogo novca te komentarisala uklanjanje sankcija Dodiku, njegovoj porodici i najbližim saradnicima. U tom kontekstu spomenula je Nikolu Špirića, Marinka Čavaru i SDS.
Osvrnula se i na mogućnost da Dodik zatraži pomilovanje od Predsjedništva Bosne i Hercegovine.
“Moje informacije govore da su dva člana dovoljna, dakle da mogu izglasati”, kazala je Vrabac, iznoseći svoje informacije o mogućem načinu odlučivanja.
Smatra da bi Dodik mogao čekati politički najpovoljniji trenutak za podnošenje zahtjeva, ali da bi time morao prihvatiti da Predsjedništvo BiH odlučuje o njegovom slučaju.
Njegove najave prema Sudu i Tužilaštvu BiH ocijenila je kao revanšizam zbog pravosnažne presude.
Govoreći o evropskom putu Bosne i Hercegovine, Vrabac je upozorila da se prije ozbiljnijeg napretka moraju riješiti brojni unutrašnji problemi.
“Bit će teške četiri godine, turbulentne. Nisu isključene ni blokade”, poručila je.
Kao jedno od mogućih spornih pitanja izdvojila je Ustavni sud BiH i Dodikove zahtjeve u vezi sa stranim sudijama.
Ukazala je i na različite stavove SNSD-a i HDZ-a o evropskim integracijama, ali smatra da bi se partneri mogli dogovarati od pitanja do pitanja.
Spomenula je i mogućnost da SNSD insistira na svom kandidatu za glavnog pregovarača s Evropskom unijom, navodeći da se ranije u tom kontekstu spominjala Ana Trišić Babić. Govorila je i o dva evropska zakona te mogućim neslaganjima u vezi s NATO-om i godišnjim nacionalnim programom (ANP).