Foto: Srpska info
Reformska agenda za BiH odobrena je u novembru 2025., isplata sredstava moguća je tek pošto na snagu stupi sporazum o zajmu i dokument Instrumenti i ispunjavanje uslova. Rok za ispunjenje prvih 50 reformskih koraka bio je decembar 2025., odgođen je za 12 mjeseci i ukoliko se ne ispuni do 31. decembra 2026. – BiH će izgubiti oko 373,9 miliona eura iz Plana rasta za zapadni Balkan
Piše: Tanja Topić
Umjesto da nas pokrene, Plan rasta je zaustavio Bosnu i Hercegovinu. Kroz politička nadmudrivanja, uslovljavanja, ucjene, međusobne optužbe domaćih tobože reformski usmjerenih snaga. Kako god. Tek, u prošloj godini Evropska komisija uskratila je BiH 108 miliona eura upravo iz tih fondova podrške.
Da li ćemo se pomjeriti s mrtve tačke nakon izbora, kad se posloži postizborna matematika, da li će se perjanice evropskog puta vratiti na pravi put, ili će se ostvariti prijetnje iz Brisela o gubitku dodatnih 373,9 miliona eura?
JEDAN KORAK NAPRIJED, NAZAD DVA
Konkretna i ukupna ponuda Evropske unije iznosi gotovo milijardu eura.
Dosadašnje ponašanje političkih prvaka jedne od najsiromašnijih zemalja na Balkanu prema tim sredstvima je arogantno i bahato. Gotovo da ih nije briga, dok je Evropska unija uslovila državu planom konkretnih reformi kojima bi bili obezbijeđeni što bolji uslovi za ekonomski rast.
Da bi se to postiglo, moraju se stvoriti funkcionalnije institucije, snažnija vladavina prava i bolja poslovna klima. Reklo bi se u bosanskohercegovačkom kontekstu – sizifovski posao.
Evropsko vijeće u martu 2024. godine odlučilo je da otvori pristupne pregovore sa Bosnom i Hercegovinom. Dvije godine gotovo da se ništa nije desilo, nije održana ni prva međuvladina konferencija. Ta konferencija ozvaničila bi početak pregovaračkog procesa.
Nakon prošlonedjeljnih izbora oglasila se Evropska komisija, nadajući se da će „Bosna i Hercegovina obnoviti reformski zamah i ispuniti očekivanja građana kada je riječ o evropskim integracijama“, uz prijekor ili opomenu da bi zemlja, osim zastoja na putu ka ostvarenju pristupnih pregovora, uskoro mogla da se suoči sa gubitkom oko 373,9 miliona eura iz Plana rasta za zapadni Balkan.
Reformska agenda za BiH odobrena je u novembru 2025. godine, isplata sredstava moguća je tek pošto na snagu stupi sporazum o zajmu i dokument Instrumenti i ispunjavanje uslova. Rok za ispunjenje prvih 50 reformskih koraka bio je decembar 2025. godine, odgođen je za 12 mjeseci i ukoliko se ne ispuni do 31. decembra 2026. – Bosna i Hercegovina će izgubiti pomenuti iznos.
Mnogi će se zapitati da li je reformski zamah ustvari reformski zastoj, i nakon ovogodišnjih izbora, i to šta građani BiH stvarno očekuju. Oni koji su prestali bilo šta očekivati od domaćih nosilaca vlasti odavno su se nastanili u državama Evropske unije, pak oni koji su ostali protekle nedjelje su potvrdili većinom etnonacionaliste i okorjele euroskeptike.
Dragan Čović pozvao je Savez nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) na obnavljanje zavjeta evropskom putu, Milorada Dodika koji Evropsku uniju vidi kao „trulu organizaciju u stanju raspada“. Pitanje je da li uz blagoslov Evropljana ili ne!?
Reformska agenda obuhvata četiri oblasti sa 113 konkretnih koraka: zelena i digitalna tranzicija, razvoj privatnog sektora i poslovnog okruženja, ljudski kapital, obrazovanje i tržište rada, i ključna oblast vladavina prava i borba protiv korupcije.
Zakon o sudovima BiH i Zakon o Visokom sudskom i tužilačkom vijeću BiH su u stanju stalnog čekanja i nadmudrivanja, što znači da ove reforme nisu bile ni u primisli donosiocima odluka. Dok iz Evropske komisije uporno ponavljaju kako je važno „nastaviti provoditi potrebne reforme“, posebno one u oblasti pranja novca.
NAJVEĆI GUBITNICI ZAGOVORNICI PUTA U EU
Građanima bi bilo korisno ukoliko se ukine roming sa zemljama Evropske unije, ali tema evropskog puta BiH nije bila na dnevnom redu proteklih izbora. Građani u ovoj zemlji ne vrše pritisak na političke miljenike čak ni u traženju da ispune neku od reformi koje bi njima olakšale život, poput ukidanja rominga.
Da li se EU probudila iz dubokog romantičarskog sna i sada, insistiranjem na brzom formiranju vlasti, nastoji spriječiti da BiH padne pod uticaj Rusije i Amerike? Tek je izašla s novim dokumentom koji predviđa i bez otvaranja temeljnih ugovora. proširenje Unije
„Proširenje naše unije predstavlja geopolitički imperativ. Danas postavljamo temelje kako bismo osigurali da veća Unija bude istovremeno i snažnija te otpornija, djelotvornija i čvrsto utemeljena na vrijednostima i pravilima koja nas definišu. Dok zemlje obuhvaćene procesom proširenja napreduju na svom reformskom putu, EU mora biti spremna da ih primi“, izjavila je Ursula von der Leyen, predsjednica Evropske komisije.
Nije se bavila pitanjem šta sa onim zemljama koje stoje ukopane na tom putu. Geopolitički imperativ prošao je gotovo nezapaženo u mainstream medijima, a nije dopro ni do uha većine političara u BiH. Najveći gubitnici izbora bili su najveći zagovornici evropskog puta.
Samo da te evropske vrijednosti ne budu podređene stabilokratskom pristupu, a sve nekako ponovno vuče na to.
Dok se Evropska unija nada brzom formiranju nove vlasti, Dodik šalje uobičajene prijetnje da će ovaj proces na državnoj razini potrajati. Možda tako zatežući ponovno konopac, zahtijevajući da se uvaži kao relevantan pregovarač za briselskim stolom, s obzirom na snagu potvrđenu na izborima.
U tu zamku evropski zvaničnici su upali i nakon izbora 2022. godine, vjerujući olako datim i nikad ispunjenim obećanjima pojedinih domaćih političara, koji su ih godinama nakon toga javno vrijeđali i omalovažavali. Možda im Đuro ipak oprosti što ih je tukao.