Foto: GTW/imageBROKER/picture alliance
Prema studiji Evropske unije, hladnije regije za odmor u Evropi bi u budućnosti mogle trajno profitirati od klimatskih promjena. Skandinavske zemlje su već počele usmjeravati svoju turističku promociju u tom pravcu.
S krampom za pravljenje rupa u ledu i u gojzericama sa špicastim željeznim šiljcima na đonovima grupa turista probija se u koloni kroz norveški glečer Nigardsbreen. Pogled prema dolini otkriva glečersko jezero sa dubokom vodom intenzivno zelene boje i vodopade sa oštrim liticama. Vjetar je hladan i njegova oštrina reže pri temperaturi od oko deset stepeni, ali sunce na vhu glečera sija i grije lica hobi-alpinista. Za Hanneke Bechthum iz Nizozemske, ovo je savršen dan u njenom ljetnom odmoru:„Naravno, većina ljudi još uvijek želi ići na sunce. Ali Španija ili Italija u ovo doba godine? Tamo je sve toplije i iskreno, više to ne mogu podnijeti.” Time Bechthum, koja je s prijateljicom i obojicom svojih sinova rezervisala ovu turističku turu po glečeru, pripada sve većoj grupi turista, koji izbjegavaju odlazak na more. Vodič Steinar Bruheim već više od 40 godina vodi turiste na glečer Nigardsbreen. Pronašao je vlastiti naziv za posjetitelje, kakva je Hanneke Bechthum: „Zovemo ih ‘klimatskim turistima’ jer bježe od vrućina na jugu Evrope. Zato dolaze ljeti kod nas u Skandinaviju, iako je ovdje ljeti samo 15 stepeni i dosta kiše.”
Ogroman porast broja turista
Ovaj trend se ne primjećuje samo po sve traženijim turističkim posjetama glečeru Nigardsbreenu u Norveškoj. Također i u Švedskoj raste broj turista iz inostranstva, koji preferiraju umjerenoj ljetnoj klimi koja vlada u skandinavskim zemljama. Među njima su Karin i Janek Struwe iz Brandenburga, koji su se na kratko zaustavili u kampu Säter, na sjeverozapadu Švedske, udaljenom tri sata od Stockholma. Ranije su oni svoje ljetne odmore provodili na Mediteranu. Međutim, sada im je tamo pretoplo, kaže Karin Struwe: „Neizdrživo toplo. Ne možete ništa raditi, stalno morate nositi šešir i mazati se kremom. To jednostavno više nije zabavno.”
Danas je u Säteru sasvim drugačije. Temperatura je 19 stepeni, povremeno pada snažna kiša. Vlasnik kampa, Bert de Vries, izvještava o porastu broja gostiju iz inostranstva ove godine za 20 posto. „Pitali smo naše goste: ‘Da li ste prvi put u Švedskoj?’ Mnogi su nam rekli: ‘Jesmo. Ranije smo išli na jug. Ali sada je tamo prevruće ili su poplave.’ Zbog toga se sve više odlučuju da došu nama, ovdje u Skandinaviju”, kaže de Vries, prilično zadovoljan razvojem situacije.
Hladno vrijeme kao turistički i marketinški magnet
Pod sloganom „Coolcation” i aludirajući na riječ „Vacation”, što na engleskom znači odmor – državna švedska turistička agencija „Visit Sweden” je počela promovisati ovaj trend. Direktorica kompanije, Susanne Andersson, kaže: „Na našim web stranicama smo istakli šta se može doživjeti u Švedskoj kako bismo privukli kupce zainteresovane za ‘Coolcation’ odmore. I to je dovelo do toga da smo kod međunarodnih pretraga za ‘Coolcation’ rangirani izrazito visoko. Švedska je tu danas broj jedan.”
Tzv. vodeni glečer “Vatnajökull” na Islandu jje najveći glečer u Evropi i magnet za turiste/ Foto: cc-by-sa/Andreas Tille
Međutim, nisu svi u zemlji zadovoljni ovim trendom. Popularne regije, posebno u ljetnim mjesecima, trpe posljedice masovnog turizma. U Švedskoj se također raspravlja o tome da li je potrebno da zemlja na ovaj način profitirati od klimatskih promjena.
Prema studiji Evropske unije, iz ove situacije bi se narednih godina mogao razviti trajan trend. Na osnovu podataka iz 269 evropskih regija, procijenjeni su efekti trenutnih klimatskih uslova na turističke tokove. Zaključak studije: „Uočavamo jasan “jug-sjever trend” u promjenama turističke potražnje. Sjeverne regije profitiraju od klimatskih promjena, dok se južne regije suočavaju sa značajnim padom turističke potražnje”, navodi se u studiji.
„To je paradoks”
Vodič Bruheim pokazuje na ogoljele stijene ispod glečera u Norveškoj. „Prije dvadeset godina, glečer se protezao duboko u dolini”, prisjeća se Bruheim. Upozorava na posljedice nekontrolisanog turizma. „Rekli smo turističkoj industriji u Norveškoj: ‘Prestanite s marketingom kad je riječ o destinacijama u Aziji!’ To je paradoks: Oni žele vidjeti glečere prije nego što nestanu. Ali što više ljudi dolazi avionom, to je veći uticaj na klimatske promjene. A time i veća prijetnja za glečere.”
Čini se da „Coolcation” još uvijek nije masovni trend, ali se već sada u Skandinaviji vide posljedice klimatskih promjena na turizam u Evropi. A one će, vjerovatno u narednim godinama, posebno ljeti, bivati sve veće.