S obzirom da se u posljednje vrijeme sve češće govori o važnosti razumijevanja osjećaja u poslovanju i privatnom životu, empatija se pokazuje kao sve važnija vještina.
Što je empatija, kako se mjeri i kako prakticirati empatiju? Odgovore na ova pitanja otkrit ćete u članku koji slijedi.
Što je empatija i kako je mjeriti?
Empatija se definira kao unošenje u emocionalno stanje druge osobe i razumijevanje njezina položaja na temelju percipirane situacije u kojoj se ta osoba nalazi. Drugim riječima, to znači „staviti se u tuđe cipele“ i promatrati svijet „kroz tuđe naočale“.
Stručnjaci su razvili različite skale mjerenja koliko pojedinac iskazuje empatiju prema drugoj osobi. Jedna od njih je i četverostupanjska ljestvica empatije kojom se utvrđuje intenzitet emocionalnih reakcija:
- Nulta razina – Ovo je razina na kojoj sugovorniku ne pokazujemo razumijevanje njegovih osjećaja. Na ovoj razini sugovorniku dajemo savjete, potvrđujemo ili odbijamo njegove tvrdnje.
- Prva razina – Na ovoj razini sugovorniku djelomično pokazujemo razumijevanje njegovih osjećaja i odgovora. Sugovornik vidi da ga razumijemo, ali vrlo površno. Ova razina empatije se naziva umanjujućom zato jer je slušač u svojem pokazivanju empatije izgubio ponešto od sugovornikova doživljaja.
- Druga razina – To je razina na kojoj pokazujemo razumijevanje osjećaja i misli koje nam je sugovornik pokazao. Središnji elementi te razine su imenovanje sugovornikovih osjećaja i povezivanje tih osjećaja s njihovim uzrocima. Ova razina se naziva preciznom empatijom.
- Treća razina – Ovom razinom pokazujemo da razumijemo dublje aspekte sugovornikovih osjećaja odnosno da razumijemo osjećaje u pozadini ponašanja koje nam je sugovornik pokazao. Ova razina se zove i dubinska refleksija.
Savjeti kako prakticirati empatiju
1. Pripremite okolinu
Preduvjet da pokažete empatiju svojem sugovorniku jest pronaći odgovarajuću okolinu. Stoga je važno naći prostoriju za komunikaciju sa što manje ometajućih faktora (drugih ljudi, automobilske buke, upaljenih televizora).
2. Nije važno razumjeti nego je važno osjetiti
Ako želite empatizirati sa sugovornikom, nemojte biti toliko fokusirani na razumijevanje sudionika, njegove situacije, njegove obitelji i slično. Vjerovali ili ne, u većini situacija vaš će sugovornik više htjeti da mu date podršku i da istražujete njegove osjećaje nego da mu dajete savjete i da analizirate njegovu situaciju.
Slijedi primjer kako suosjećati sa sugovornikom i dostići drugu razinu empatije:
„Igore, pričao si kako si tužan zato što ti je majka bolesna; rekao si i da osjećaš strah zbog neizvjesnosti kako će tvoj život u budućnosti izgledati. Vidim da ti je teško i žao mi je zbog toga što ti se to dogodilo. Ako trebaš nekoga za razgovor, imaš mene.“
3. Što više slušate sugovornika i njegove osjećaje, postizat ćete veću razinu empatije
Pamtite što vam sugovornik govori o svojim osjećajima te mu ih verbalizirajte. Dakle, osjećaje i asocijacije koje vam sudionik razgovora priopći trebate usporediti, tražiti njihovu nedosljednost i, ako otkrite nedosljednost, zaključivati o kojim se pozadinskim osjećajima radi.
Slijedi primjer kako to napraviti i postići najvišu, treću razinu empatije:
„Ana, u početku si mi rekla da ti nije stalo do Ivana i da si ravnodušna u vezi njega; sada pričaš o tome kako ga se rado sjećaš i kako se raspituješ je li još uvijek slobodan. Ne znam jesam li nešto krivo razumio, ali osjećam da si ti još uvijek zaljubljena u njega i da ga voliš.“
4. Pratite neverbalnu komunikaciju sudionika i izrazite svoje osjećaje
Još jedna dobra preporuka kako istraživati osjećaje koji su u pozadini jest opažanje neverbalne komunikacije. Dakle, važno je uspoređivati (ne)usklađenost između verbalne i neverbalne komunikacije i zaključiti o kojim se pozadinskim osjećajima radi.
Kada u razgovoru sugovorniku pokazujemo kako se osjećamo po pitanju njegovog problema, sugovornik će itekako osjetiti da ga razumijemo i da suosjećamo s njim.
Evo primjera kako pratiti neverbalnu komunikaciju i kako sugovorniku izraziti svoje osjećaje:
„Ivane, pričaš o tome kako si dobro, ali sam ja stekao dojam da nije baš sve o.k. Djeluješ mi uzrujano i stalno pogledavaš na svoj sat; osjećam sjetu u tvojem glasu. Imam osjećaj da te nešto tišti. Ako želiš, možemo pričati o tome.“
Autor: Luka Marković, Centar uspjeha