Izjava organizacija za ženska prava povodom seksualnog nasilja na internetu

 Foto: Europol.europa.eu

Mi, aktivistkinje za ženska prava s područja Balkana solidarno podržavamo sve žene – žrtve digitalnog rodno utemeljenog nasilja, i tražimo od relevantnih institucija da reagiraju u skladu sa svojim obavezama i ovlastima, te temeljito i pravovremeno istraže slučaj grupa na društvenoj mreži Telegram (kao što su: Balkanska soba, Javna soba, GevgelijaHub, Srpska soba, Smokva itd.), kako bi počinitelji bili kažnjeni a žrtve zaštićene od dalje viktimizacije.

Točno godinu dana nakon pojavljivanja jedne grupe na Telegram mreži u Sjevernoj Makedoniji, na kojoj su žene i djevojke seksualno uznemiravane objavljivanjem njihovih fotografija i osobnih podataka bez njihovog pristanka i u pornografskom kontekstu, svjedočimo novim sličnim slučajevima zloupotrebe i to ne samo u Sjevernoj Makedoniji već u cijeloj regiji. Iako su administratori i osnivači dvije ovakve grupe uhićeni, mi vjerujemo da je ovo tek prvi korak u pristupu pravdi koja mora biti garantirana i svim ostalim žrtvama ovog i sličnih kaznenih djela.

Pozdravljamo reakcije nadležnih tijela u slučaju zloupotreba djece na internetu. Međutim, neoglašavanje institucija kada je u pitanju digitalno nasilje nad ženama, šalje jasnu poruku da se takvo nasilje i dalje tolerira i ne kažnjava, što dodatno ohrabruje počinitelje da nastave sa svojim ponašanjem, a žrtve dodatno posramljuje i ušutkava.

Spomenuti slučajevi iz Sjeverne Makedonije, Bosne i Hercegovine, Srbije i Hrvatske pokazaju da se samo mali broj počinitelja procesuira, pri čemu se počinitelji gone za kaznena djelo “proizvodnja i distribucija dječje pornografije”. Ovakva kategorizacija djela spriječava zaštitu odraslih žrtava.

Žene iz zemalja bivše Jugoslavije kojima smo pružale besplatnu pravnu podršku godinama unazad, svjedočile su i iskusile brojne nedostatke ovako vođenih postupaka. Žrtve digitalne seksualne zloupotrebe vrlo često nailaze na neadekvatan odgovor institucija. Posljedica toga je nedostatak povjerenja u policiju i stav da je prijavljivanje ovakvih slučajeva uzaludno, imajući u vidu nereagiranje nadležnih tijela i relativizaciju iskustava žrtve.

Izricanje prekršajnih sankcija i upozorenja počiniteljima umjesto dokumentiranih i obrazloženih kaznenih prijava kao i neadekvatno provođenje zabrana pristupanja i kontaktiranja žrtava, rezultira kontinuiranim i pojačanim nasiljem, često praćenim ozbiljnim posljedicama po zdravlje žrtava, što u nekim slučajevima čak može prouzročiti i smrt.

Što se tiče državnih odvjetništva, često primjećujemo nepravovremeno pokretanje optužnica, neefikasno ili nesavjesno vođenje predistražnih i istražnih postupaka, koji rezultiraju nepravovremneim ili potpunim nepružanjem relevantnih dokaza, kao i nepoduzimanjem mjera protiv počinitelja kontinuiranog nasilja nad ženama. Svi ovi institucionalni propusti postali su još vidljiviji s pojavom seksualnog nasilja i uznemiravanja žena u digitalnoj sferi, koja, iako se masovno događa i broji tisuće žena-žrtava na Balkanu, ne dobija adekvatan institucionalni odgovor, niti odgovarajuću podršku javnosti. Nasuprot tome, diskreditiranje iskustava, okrivljavanje, sramoćenje i dvostruka viktimizacija dominantni su narativi sa kojima se žene danas suočavaju. Očigledno je da šutnja institucija dodatno potiče funkcioniranje i održavanje takvih grupa u digitalnom prostoru, dok se djevojke i žene i dalje suočavaju sa opasnošću po osobnu sigurnost, što im posljedično narušava dostojanstvo i zdravlje. Nažalost, najlakši način da se žena ponizi jeste prikazati je u “seksualnom scenariju”, što samo govori o nepremostivoj stigmi ženske seksualnosti kao sramotne i nepristojne, a žrtve u ovom kontekstu bivaju obilježene ne kao žrtve, već kao “žene koje su TO same tražile”.

Na taj način ukradene fotografije, u kombinaciji sa mizoginim, seksističkim i nasilnim komentarima, uz tretman žena kao predmeta bez integriteta, osećaja, želja i trauma, govore o ozbiljnim, duboko ukorjenjenim mizoginim vrijednostima u našoj regiji, koje moraju biti sveobuhvatno i radikalno adresirane. Ali, da bismo započeli rješavanje problema, prvo ga moramo imenovati. Ovo nije problem zloupotrebe osobnih podataka i ne može se riješiti tako ograničenim pristupom. Ovo je problem rodno utemeljenog nasilja, u svrhu ponižavanja, ucjenjivanja, ušutkavanja i ugnjetavanja djevojčica i žena i ako se ne tretira kao takvo, počinitelji će uspjeti u postizanju svog cilja.

Danas smo svjesne da postoji regionalna mreža internetskih zlostavljača, tj. otvorena grupa čiji članovi i administratori su iz svih zemalja Balkana a čiji je cilj ponižavanje i seksualno uznemiravanje žena. Stoga zahtjevamo od nadležnih institucija da ozbiljno i odgovorno pristupe ovom društvenom fenomenu koji pogađa najmanje polovinu populacije. Zahtjevamo institucionalnu prekograničnu suradnju, temeljnu istragu i kazneno gonjenje svih umješanih počinitelja iz država naše regije.

Ovaj slučaj je prilika institucijama iz cijele regije da pokažu kako se zalažu za ženska prava i zaštitu od rodno utemeljenog nasilja, ne samo deklarativno nego i u praksi! Zbog toga tražimo od država unaprijeđenje zakonskog okvira kako bi se slučajevi digitalnog rodno utemeljenog nasilja na odgovarajući način inkriminirali i gonili po službenoj dužnosti, državnih odvjetništava u regiji da odmah i temeljito ispitaju slučajeve grupa i počinitelja kaznenih djela na društvenoj mreži Telegram. Takođe, molimo ministarstva unutarnjih poslova da kontinuirano poduzimaju preventivne aktivnosti i zaustave postojanje ovih i ovakvih grupa.

Zajedno i solidarno!

Centar za žene žrtve rata – ROSA za

Inicijativu ženskih organizacija s područja Balkana koje osuđuju internetsko nasilje putem aplikacije Telegram kojim su napadnute žene u Bosni i Hercegovini, Hrvatskoj, Srbiji, Crnoj Gori i Makedoniji:

1. Центар за младински активизам ЦМА КРИК

2. Здружение за дислексија АЈНШТАЈН

3. Здружение за одржлив развој СФЕРА Интернешнал Битола

4. Здружение на граѓани – Младите можат

5. Центар за едукација и развој – ЦЕД

6. Европско здружение на студенти по право – ЕЛСА Македонија

7. Здружение за мултикултурна интеграција Инклузија

8. Здружение на правници ЛЕГАЛ Тинк

9. Регионална ромска образовна младинска асоцијација

10. Здружение СВТ Алумни Скопје

11. Центар за интеркултурен дијалог

12. Фондација за интернет и општество Метаморфозис

13. Здружение на граѓани – Ромаверзитас

14. Лидери за едукација, активизам и развој

15. Креактив

16. Секција на млади на Сојуз на синдикати на Македонија

17. Здружение Станица П.Е.Т. Прилеп

18. Македонско здружение на млади правници

19.   Опции за здрав живот – ХОПС / Healthy Options Project Skopje – HOPS

20. Фондација Отворено општество – Македонија (ФООМ)

21. СУБВЕРЗИВЕН ФРОНТ Скопје / Sexual and Gender Minorities Association SUBVERSIVE FRONT Skopje

22. Младински образовен форум – МОФ / Youth Educational Forum – YEF

23. Period. The Menstrual Movement Skopje

24. Здружение на правници Роми

25. Reporting Diversity Network 2.0

26. Хелсиншки комитет за човекови права – Скопје / Helsinki Committee for Human Rights of the Republic of Macedonia

27. Коалиција Маргини / Coalition Margins

28. Здружение на граѓани за промоција на женската активност Тиииит! Инк. – Скопје / Tiiiit! Inc. – Skopje

29. Здружение за локален и рурален развој / Association for Local and Rural Development

30. ЛезФем / LezFem

31. Организација на жените на општина Свети Николе / Organization of Women of the Municipality of Sveti Nikole

32. Здружение за едукативен развој – Еквалис / Association for Educational Development – Ekvalis

33. Хуманитарно Здружение “Мајка”, Куманово / Humanitarian association “Mother”, Kumanovo

34. ТАКТ / TAKT – Together Advancing Common Trust

35. Рурална коалиција / Rural Coalition

36. Реактор – Истражување во акција / Reactor – Research in Action

37. Национален совет за родова рамноправност (СОЖМ)

38. Мрежа Стела / Stella Network

39. ХЕРА / Health Education and Research Association, HERA

40. Акција Здруженска / Akcija Zdruzenska

41. Здружение на граѓани за еднакви можности “СЕМПЕР, Битола / “Association of equal opportunities “SEMPER”, Bitola

42. Женски Форум Тетово / Women’s Forum Tetovo

43. Женска граѓанска иницијатива АНТИКО / Women's Civic Initiative – “ANTICO”

44. Националната Мрежа против насилство врз жените и семејно насилство

45. Здружение за локален развој – Камењане / Association for Local Rural Development – Kamenjane

46. Здружение за промоција на статусот на жените во македонија “Женска акција”, Радивиш / Association for Promotion of the Status of Women in Macedonia “Women's Action”, Radovish

47. Здружение на граѓани “СУМНАЛ / “Association of Citizens “SUMNAL”

48. Здружение на граѓани “Флоренс Најтингел”, Куманово/ Association of Citizens “Florence Nightingale”, Kumanovo

49. Здружение на социјални работници на Град Скопје / Association of Social Workers of the City of Skopje

50. Кризен центар “Надеж” / Crisis Center “Hope”

51. Здружение на турчинки во Македонија, “ДЕРЈА” / Organization of Turkish Women in Macedonia,”DERJA”

52. Организација на жени на Град Скопје, ОЖС / Organization of Women of the City of Skopje, OZS

53. Организација на жени “Кумановка”, Куманово / Organization of Women “Kumanovka” , Kumanovo

54. Организација на жени на Општина Велес / Organization of women from the municipality of Veles

55. Женска граѓанска иницијатива “КЛЕА”, Битола / Women's Civic Initiative “KLEA” – Bitola

56. Младински центар за еднакви можности / Youth Center for Equal Opportunities

57. “Една може” Скопје / “One Can” Skopje

58. Здружение за родова еднаквост “Визија”, Кавадарци / Association for Gender Equality “Vision”, Kavadarci

59. Комора на психолози на Република Северна Македонија / Chamber of Psychologists in Republic of North Macedonia

60. Здружение на жени ромки и млади “Лулуди” / Roma Women and Youth Association “Luludi”

61. Скај Плус Струмица / Sky Plus Strumica

62. Медуза – феминистичка платформа / Meduza – Feminist platform

63. Centar za ženska prava

64. Akcija za ljudska prava

65. ANIMA – Centar za žensko i mirovno obrazovanje, Kotor

66. SOS Telefon, Berane

67. SOS Telefon, Podgorica

68. Sigurna ženska kuća, Podgorica

69. Udruženje mladih s hendikepom

70. NGO Juventas, Podgorica

71. Udruženje “Žene juga”, Pirot

72. NVO ASTRA, Beograd

73. BeFem feministički kulturni centar, Beograd

74. NVO ATINA, Beograd

75. Ženska pomoć sada – SOS telefon za žene i djecu žrtve nasilja, Zagreb

76. Kolektiv mladih žena FEMIX

77. Udruženje građana ” Žene za mir”

78. Alternativni centar za devojke, Kruševac

79. Žene u crnom, Beograd

80. ROZA Udruženje za radna prava žena

81. Rekonstrukcija Ženski fond, Beograd

82. Ženergija Hub

83. Impuls, Tutin

84. Centar za ženske studije, Beograd

85. Incest Trauma Centar – Beograd

86. Kulturni centar DamaD

87. Centar za podršku ženama, Kikinda

88. UŽ TEUTA-TIM, Trstenik

89. Udruženje građanki FemPlatz

90. Ženski centar Šabac

91. Fondacija CURE, Sarajevo

92. Ženska soba – centar za seksualna prava, Zagreb

93. Romski centar za žene i decu DAJE

94. Centar za žene žrtve rata – ROSA, Zagreb

95. Centar za podršku i razvoj civilnog društva “DELFIN”, Pakrac

96. B.a.B.e. Budi aktivna. Budi emancipiran.

97. Ženska udruga IZVOR, Tenja

98. Udruženje Romkinja Osvit – Niš

99. Udruga žena Romkinja u Hrvatskoj “”Bolja budućnost”

100. Udruga žena Vukovar

101. Ženska grupa Karlovac “Korak”

102. Centar za devojke

103. Sigurna zenska kuca

104. Centar za razvoj zajednice LINK

105. Udruga za ljudska prava i građansku participaciju PaRiter, Rijeka

106. Udruženje žena Peščanik, Kruševac

107. Autonomni ženski centar, Beograd

108. UG ” Romani cikna” Kruševac

109. IZ KRUGA – VOJVODINA, Novi Sad

110. SOS za žene i decu žrtve nasilja, Vlasotince

111. Labris – organizacija za lezbejska ljudska prava, Beograd

112. PAOR- Panonska Antifašistička organizacija

113. Centar za podršku i razvoj civilnog društva “DELFIN”, Pakrac

114. Ženska mreža Hrvatske

115. Ženski centar Užice

116. Inicijativa Verujem ti

117. Bibija Romski zenski centar

118. Inicijativa Nećemo Prećutati

119. Centar za ženske studije, Zagreb

120. Forum žena Prijepolja

121. SOS Rijeka – centar za nenaslje i ljudska prava

122. Udruga žena “Nit”, Korenica

123. Sigurna ženska kuća

124. Udruga ”HERA” Križevci za zaštitu i promicanje ljudskih prava

125. Ženska mreža BiH

126. UŽ “SEKA”, Goražde

127. Fondacija “Lara”, Bijeljina

128. IN fondacija

129. Inicijativa Građanke za ustavne promjene

130. Centar ženskih prava, Zenica

131. Koordinacija ženskih grupa – SEKA, Splitska

132. Inicijativa građanki/na Mostar

133. Helsinški parlament građana Banjaluka

134. Fondacija Udružene Žene Banja luka

135. Udruženje žena “Priroda” Bratunac

136. NVO “SPES”

137. Udruzenje zena Romkinja”Bolja buducnost” Tuzla

138. Ženska romskamreža”Uspjeh” Bosna i Hercegovina

139. Latcho Dive- Association for Roma Women Development – Skopje

Izvor: H-Alter