Tržište drogama u epidemiji

Globalne restrikcije lokalnog kretanja i međunarodnih putovanja koje su bile posljedica epidemije koronavirusa COVID-19, uzrokovale su privremene poremećaje na tržištu drogama u Europskoj uniji što je rezultiralo manjkovima pojedinih droga i povećanjem cijena, no situacija je izrazito podložna promjenama, a sadašnje stanje smatra se privremenim, stoji u zajedničkom izvještaju Europola i Europskog centra za nadzor droga i ovisnosti (EMCDDA).

Disrupcija lanca ponude i potražnje te logistike koja stoji iza toga, policiji je najvidljivija na razini distribucije koja je poremećena zbog mjera socijalne distance, stoji u uvodu istraživanja. Trgovina drogama na veliko među državama članicama ipak se nastavila, usprkos strožim kontrolama granice. Na tržištu kokaina, na primjer, nisu primijećeni poremećaji u aktivnostima na razini velikoprodajnog lanca uvoza-izvoza, već na razini zadovoljstva potrošača gdje je primijećeno da je kokain postao skuplji i lošije kvalitete, što upućuje na manjkove na lokalnim tržištima. Na primjer, usprkos zapljenama pošiljki na dokovima Južne Amerike, a namijenjenih uvozu u najveće luke EU, smatra se da one nisu bile dovoljno velike da izazovu globalne poremećaje na tom tržištu. Za razliku od morskog prometa, lokalni poremećaji na tržištima droga vjerojatno su rezultat prekida zračnog prometa i otežanih kopnenih putovanja zbog uvođenja granica. Ipak, na tržištu heroina nisu zabilježene nikakve slične prepreke u veletrgovini, stoji u izvještaju.

U istraživanju se ističe kako su se “OCG” odnosno Organised Crime Groups, ili grupe organiziranog kriminala, prilagodile novonastaloj situaciji i “izmjenom transportacijskih modela”, komunikacijskih kanala i metodama skrivanja droga. Zanimljivo je posebno što se čini da postoji svojevrsna klasna distinkcija centar-periferija tih prilagodbi na istoku i na zapadu Europe uvjetovana općim stupnjem informatizacije i elektroničke pismenosti u pojedinim EU zemljama. Tako su “OCG” u zapadnoj Europi pristupile trgovini putem “dark weba”, dok su se one u istočnoj i dalje držale tzv. “surface weba” putem kriptiranih aplikacija poput Signala ili Telegrama, društvenih mreža te – web sajtova. Zabilježen je međutim porast nasilja i kriminala među međusobno konkurentnim “OCG”-ovima na razini “middle menadžmenta” dobavljača i distributera. Osim interneta, kao metode distribucije popularizirani su takozvani “dead drops” odnosno beskontaktna dostava na skrivenom mjestu uz pomoć preciznih GPS koordinata. Povećao se i broj kućnih dostava, stoga ne čudi da je prijavljen veći broj lažnih predstavljanja dostavljača s lažnim prslucima brendiranih firmi, pa i lažno obilježavanje automobila kao da pripadaju nekoj od dostavljačkih firmi gig-ekonomije. Dakako, paralelno s novim oblicima distribucije javljaju se i novi oblici plaćanja droga, pa se sada umjesto keša povećava upotreba kripto valuta poput Bitcoina. U izvještaju se predviđa da će ovi oblici distribucije droga potrajati.

Kriminal bijelih ovratnika

Možda najzanimljivija informacija u istraživanju Europola i EMCDDA-a je ona da je na početku epidemije došlo do gomilanja zaliha marihuane, baš kao i wc papira, no to je na ovom polulegalnom tržištu uzrokovalo značajne poremećaje u distribuciji već na samom početku epidemije i dovelo do mjestimično značajne promjene u cijenama. Na primjer, u Hrvatskoj je prema ovom istraživanju prosječna cijena grama marihuane na maloprodajnom tržištu porasla za 20 posto. U legalnoj trgovini medicinske marihuane nisu zabilježeni nikakvi poremećaji, što je možda do sada i najbolji argument za legalizaciju marihuane u EU. Pogotovo ako se u obzir uzme da su poremećaji ilegalnog tržišta rezultat ograničenja kretanja ljudi roba i usluga. Toga međutim ne bi bilo da je tržište legalno. U tom bi slučaju na eventualnim povećanjima potražnje (zabilježeno je da su na razini EU prosjeka, dva od pet korisnika povećala potrošnju navodeći navodno stres i dosadu kao razlog) profitirala država ubirući poreze, ali i svi korisnici kojima cijena željenog proizvoda ne bi narasla.

Za razliku od rasta potražnje na tržištu marihuane, tržište sintetičkih droga, prvenstveno MDMA, privremeno je značajno opalo. Kao uzrok tome smatra se otkazivanje brojnih društvenih i kulturnih događaja. Ipak, povećale su se veleprodajne cijene MDMA i amfetamina, što se smatra pokušajem kompenzacije izgubljenih prodaja, a djelomično i racija na nizozemske i belgijske laboratorije sintetskih droga koji su najvažniji hubovi ovog tržišta u Europi.

Procjena europskih agencija za neposrednu postepidemijsku budućnost i skoru ekonomsku recesiju glasi da će zatvaranje ekonomije imati utjecaja na kanale pranja novaca te da bi to mogao biti test otpornosti europske financijske i pravosudne institucije. Europol i EMCDDA previđaju da bi “OCG”-ovi mogli iskoristiti postepidemijski ekonomski kaos da iskoriste legalne financijske instrumente za pranje novaca. Poseban pritisak očekuje se u sektoru nekretnina koji je i tradicionalno dobro poznat kanal legalizacije ilegalno stečenih profita. Očekuje se i povećana trgovina vrijednim umjetninama zbog nepostojanja fiksnih cijena.

Zbog smanjenog prometa gotovinom te pada kanaliziranja prometa kroz kladionice i kasina, očekuje se sve veći pritisak na manje konvencionalne digitalne financijske instrumente. Kad se zbroje sve ove posljedice epidemije na društvenu strukturu i kad se tome doda činjenica da se državne blagajne sve brže prazne, možda najbolje što bilo koja država može učiniti da se zaštiti od svih ovih budućih problema, a posebno od pritisaka na financijski i pravosudni sustav, jest da, poput Portugala, legalizira sve droge i sama ubire poreze, a korisnicima kojih je oduvijek bilo i uvijek će ih biti, osigura sigurnu i dostupnu opskrbu.

Andrea Milat – Bilten