Wednesday, November 20, 2024

Rijeka Mrežnica i njezini prekrasni slapovi pod udarom hidroelektrana

Nevladine udruge juče su u Karlovcu upozorile javnost i donosioce odluka na moguću devastaciju rijeke Mrežnice zbog izgradnje mnoštva malih hidroelektrana.

Kroz kampanju „Glas ZA Mrežnicu“ udruge pozivaju na strateški pristup i uvažavanje najstrožih standarda očuvanja prirode kod planiranja i izgradnje, kako bi se sačuvale prirodne karakteristike rijeke i njeni prekrasni slapovi, koji nude i osnovu za razvoj turizma i s njim povezanih djelatnosti u cijelom području. Kampanja počinje već ove subote regatom na Mrežnici.

Rijeka Mrežnica u svijetu i u Hrvatskoj najpoznatija je po svojim sedrenim slapovima, kojih ima čak 93, a dva u gornjem toku posebno su zadivljujuća: slap kod Milkovića visok 8,5 metara i razgranati slap Šušnjar u dvije kaskade, koji doseže visinu čak do 15 metara. Izdašnost vode i slapova razlog je nekoć brojnoj gradnji mlinova uzduž gotovo čitavog toka Mrežnice. Danas je najveći dio tih mlinova napušten ali na slapovima, zbog kojih je Mrežnica proglašena Natura 2000 područjem, postoji veliki potencijal za njihovu obnovu i za obogaćivanje turističke ponude.

„Danas postoji veliki interes za izgradnju malih hidroelektrana na Mrežnici jer se Prostornim planom Karlovačke županije omogućila njihova izgradnja kroz obnovu mlinica. Većina investicija počela se usmjeravati u te aktivnosti, iako one imaju znatno veći utjecaj na prirodu i ugrožavaju turistički potencijal područja u kojem je lani ostvareno 30.000 noćenja. Činjenica je kako su mlinovi nekad koristili samo mali dio vode za svoj rad i igrali značajnu ulogu kod održavanja vodotoka i očuvanja sedre. Međutim, danas hidroelektrane uzimaju većinu vode, te slapu i prirodi ne ostaje dovoljno za održavanje ekosustava“, rekla je Irma Popović Dujmović iz WWF Adria.

„Postoje dobri i loši primjeri prenamjene starih mlinova za proizvodnju električne energije. Dobar primjer je mHE ‘Mataković’ gdje investitor nije značajno utjecao na slap i ekosustav rijeke. Ali postoje i negativni primjeri kao što je mHE ‘Dabrova dolina 1’ na slapu Šušnjar, gdje je investitor uklonio dio sedrene barijere kako bi izgradio kanal za dovođenje vode u turbinu, infrastruktura stare mlinice ostala je neiskorištena, a količina vode koju koristi mHE puno je veća od količine koju je nekad koristila mlinica. Na istom slapu planira se i mHE ‘Dora’ što će dodatno ugroziti najveći slap na Mrežnici“, istaknuo je Bruno Banjavčić iz građanske inicijative „Volimo Mrežnicu“.

„Sedra je geološki i biološki fenomen za čiji nastanak treba mnogo vremena i kontinuirani protok vode osiguran prirodnim vodnim režimom. Izgradnja hidroelektrana sigurno će poremetiti taj prirodni režim i s tim ugroziti opstanak sedrenih zajednica i slapova“, izjavila je Marina Trpčić, geolog i stručnjak za sedru.

„Eko Pan i WWF Adria prošle su godine organizirali uspješnu kampanju i regatu ‘Sačuvajmo Koranu zajedno’, stoga osobito podržavaju kampanju ‘Glas ZA Mrežnicu’, koja je započela kao inicijativa lokalne zajednice, bez čijeg je aktivnog angažmana gotovo nemoguće sačuvati prirodne tokove naših rijeka“, rekla je Ivana Francišković Olrom iz Eko Pan.

glaszamreznicu

Ovog vikenda udruge počinju s prvim aktivnostima kampanje „Glas ZA Mrežnicu“. U subotu 10. rujna pozivaju javnost da im se pridruži na cjelodnevnom događaju, koji će početi ujutro regatom ‘Slapovima Mrežnice’, a popodne će se nastaviti na gradskom kupalištu Duga Resa. Organizatori planiraju brojne aktivnosti, od zajedničkog skoka u Mrežnicu do izložbe fotografija i slika Mrežnice te edukacijskih aktivnosti i večernjeg koncerta. Kampanju je podržala i pjevačica Sanja Doležal, vikendašica na Mrežnici, koja će sudjelovati i na regati.

WWF

Povezane vijesti

Hidroelektrana u Trapistima: Simbol prošlosti koji zaslužuje bolju budućnost

Foto: Iz knjige “Marija Zvijezda i njezini trapisti”

Delibašino selo ili kako ga danas zovemo Trapisti, naselje je u kojem je pisana istorija grada na Vrbasu, a koje i danas čuva zaboravljeni dragulj. Naime, jedna od najstarijih hidroelektrana na Balkanu, tamo gdje je zasijala prva žarulja u Banjaluci danas stoji zapuštena. Prije tačno 125 godina, na tom mjestu, u srcu Krajine, u Banjaluci zasijala je prva žarulja i to čak osam godina prije Zagreba.

Plastična flašica za vodu razgrađuje se 450 godina

Foto: tanvi sharma/ unsplash

Jedna flašica za vodu, ukoliko se ne reciklira, ostaje u prirodi 450 godina. Naučnici pokušavaju da pronađu enzime koji će ubrzati proces raspada plastike, kako bi smanjili plastični otpad.

Popular Articles