Monday, November 25, 2024

Rad, digitalizacija i automatizacija

Najveće opasnosti računalizacije i digitalizacije rada: potencijalna destrukcija poslova koji zahtijevaju srednju stručnu spremu, zamagljivanje granice između privatnog vremena i vremena za rad, prekarizacija poslova, slabljenje kolektivnih akcija i stvaranje globalne otvorene konkurencije među radnicima putem tzv. crowdworka.

Europski sindikalni institut (ETUI) objavio je 2016. godine studiju Christophea Degrysea pod naslovom Digitalizacija ekonomije i učinci na tržišta rada. Degryse zaključuje da su najveće opasnosti računalizacije i digitalizacije rada: potencijalna destrukcija poslova koji zahtijevaju srednju stručnu spremu, zamagljivanje granice između privatnog vremena i vremena za rad, prekarizacija poslova, slabljenje kolektivnih akcija i stvaranje globalne otvorene konkurencije među radnicima putem tzv. crowdworka.

Autor u tom smislu navodi podatke istraživanja o tome koliki će postotak radne snage značajno osjetiti učinke računalizacije i digitalizacije ekonomije. Think-tank Brueghel navodi najpesimističnije rezultate. Prema njihovoj se procjeni oko 54% radnih mjesta u Europi nalazi pod prijetnjom, međutim naznačuju dodatnu pravilnost koja se poklapa s podjelom Europe na centralnu i perifernu. Naime, radna mjesta u perifernoj Europi u prosjeku se nalaze pod većom opasnošću od radnih mjesta u centralnim europskim državama. Tako je u Rumunjskoj 61,93% radnih mjesta pod prijetnjom, u Portugalu 58,94%, u Bugarskoj 56,56% i Grčkoj 56,47%. Hrvatska se nalazi između Bugarske i Portugala (između 57 i 58 posto). S druge pak strane, u Švedskoj se 46,69% radnih mjesta nalazi u opasnosti, Ujedinjenom Kraljevstvu 47,17%, Nizozemskoj 49,50%, Francuskoj 49,54%, Belgiji 50,38%, a Njemačkoj 51,12%.

No, studija Zaklade Hans Böckler iz 2015. godine napominje kako se ipak ne treba očekivati najgori scenarij. Njihova je tvrdnja da će računalizacija i automatizacija zasigurno promijeniti mnoge poslove, ali da to ne znači nužno potpuni gubitak tih radnih mjesta. Naime, Hans Böckler procjenjuje na temelju istraživanja ZEW-a (Zentrum für Europäische Wirtschaftsforschung) da se u njemačkoj industriji do 2025. godine oko 12% radnih mjesta nalazi u opasnosti, tj. njemačka industrija bi u tom vremenskom periodu mogla izgubiti 490.000 radnih mjesta, ali će se najvjerojatnije pojaviti novih 430.000.

Europska konfedaracija sindikata (ETUC) i Europski sindikalni institut (ETUI) od 27. do 29. lipnja u Bruxellesu organiziraju konferenciju pod nazivom “Oblikovanje novog svijeta rada: utjecaji digitalizacije i robotizacije”. U opisu konferencije glasi:

“Cilj ove konferencije u organizaciji ETUC-a i ETUI-a jest razmotriti kako digitalna revolucija radikalno mijenja svijet, prirodu rada i zapošljavanja. U suprotnosti spram sličnih konferencija, ova se neće fokusirati samo na kvantitet rada nego jednako tako i na kvalitet rada (radne uvjete, pitanje autonomije i prekarnih poslova, ravnotežu između vremena na poslu i privatnog vremena, utjecaje na socijalni dijalog, zdravstvene i sigurnosne standarde radnog mjesta itd.) te izazove koje ovi trendovi predstavljaju za sindikate i radnike. Ona će pokušati ponuditi odgovore na pitanja o tome kako sindikati i civilno društvo mogu pomoći pri definiranju puta prema socijalnoj digitalizaciji rada i radnih mjesta koja će podupirati ili čak osnažiti sveukupnu dobrobit europskih radnika.”

Sukladno tome, možemo izdvojiti panel koji nosi naslov “Organiziranje i predstavljanje radnika u digitalnoj ekonomiji”, a na kojem će diskutirati Irene Mandl (Eurofound – European Foundation for the Improvement of Living and Working Conditions), Peter van den Bunder (FNV KIEM), Grzegorz Cisoń (NSZZ Solidarność Amazon Fulfillment Poland) i Eric Lee (LabourStart). Jedan panel će biti isključivo posvećen Amazonu, a na njemu će govoriti Kristy Milland (TurkerNation.com), Luc Hendrickx (UEAPME) i Thomas Voß (ver.di). Nadalje, bit će govora i o tzv. crowdworku, a na tom će panelu govoriti Michael Silberman (IG Metall), Joachim Schuster (Grupa socijalista i demokrata iz Europskog parlamenta) i Ilaria Maselli (CEPS – Centre for European Policy Studies). Naposljetku, od panela možemo istaknuti i “Pregovaranje u novom svijetu rada – koja je uloga kolektivnih pregovora?” na kojem će sudjelovati Thorsten Schulten (WSI – Wirtschafts- und Sozialwissenschaftliches Institut), Anna Ilsøe (FAOS – Forskningscenter for Arbejdsmarkeds- og Organisationsstudie, Sveučilište u Kopenhagenu), Benoit Gerits (IndustriAll Europe) i Denis Pennel (Eurociett).

Cjeloviti program konferencije i dodatne informacije možete pronaći ovdje.

Radnička prava

Povezane vijesti

Radnici GIKIL-a strahuju za opstanak kompanije

Foto: BHRT Global ispat koksna industrija Lukavac dnevno gubi milione maraka zbog prekida željezničkog transporta koksnog uglja iz luke Ploče. Umjesto željeznicom, prepromaterijal se doprema...

Rad s “glavom u torbi”: Samo u RS ove godine poginulo osam građevinaca, povrijeđene dočeka i neuplaćeno zdravstveno osiguranje

Foto: N1

Godišnje se u Bosni i Hercegovini desi na stotine povreda na radu koje nerijetko završe smrtnim ishodom. Posljednji slučaj teže povrede bilježi se u Banjaluci. No, nisu to jedini problemi bh. radnika. Ako nisu životno ugroženi, ugrožena su im prava. Loši uslovi rada manifestuju se na način da nakon povrede na gradilištu, radnika dočeka neuplaćeno zdravstveno osiguranje.

Popular Articles