Vlada Norveške čvrsto je obećala da će postati prva država na svijetu u kojoj se ne siječe šuma. U posljednjem prilično snažnom izvještaju o očuvanju i zaštiti kišnih šuma, Vlada će sada „nametnuti zahtjeve kako bi osigurala da javne nabave ne doprinose sječi kišnih šuma.“
Vlada mijenja mjerila za javne nabave
To znači da parlament državne natječaje neće dodjeljivati bilo kojoj firmi koja siječe ili uništava šume. Mnogi proizvodi koji se u svijetu često koriste vežu se uz sječu kišnih šuma, od tropskog drveta za gradnju, preko soje do palminog ulja, a to je znatno povezano i sa našom prehranom. Vlada više neće kupovati takve proizvode. Precizna razrada ovog dogovora tek treba biti objavljena, ali već su je odobrile konzervativne grupe.
„Ovo je važna pobjeda u borbi za zaštitu kišnih šuma. Posljednjih godina nekoliko se firmi odlučilo prestati nabavljati robu koja se može povezati s uništavanjem kišnih šuma,“ kaže Nils Hermann Ranum iz Norveške fondacije za kišne šume, organizacije koja radi s Vladom kako bi se njihovo obećanje provelo u djelo. „Do sada Vlada nije izlazila u susret takvim nastojanjima. Stoga, vrlo je pozitivno da Norveška sada ide tim putem i ima iste zahtjeve kad se radi o javnim nabavama.“
Trend u ostalim državama
Norveška fondacija za kišne šume misli da se taj trend ne bi trebao zaustaviti u Norveškoj. Pozvali su i druge države da urade isto, a posebno UK i Njemačku, s kojima je Vlada Norveške potpisala dogovor na UN-ovom sastanku o klimi u New Yorku 2014. godine o pitanju sječe šuma. Tijekom konferencije su tri države rekle da žele „promovirati državno zalaganje koje ohrabruje nabavu koja ne ovisi o sječi šuma, a to radi i preko politike javne nabave kako bi se našao održivi izvor palminog ulja, soje, govedine i građevnog drveta.“
Norveška se sada odlučila na taj korak i žele da i druge države krenu istim putem. Obećanje Norveške da prestane doprinositi sječi šuma diljem svijeta je izuzetno za bilo koju državu, ali zapravo ne pomaže mnogo za održavanje okoliša te države, ako u obzir uzmemo da je ona još uvijek jedna od najvećih svjetskih proizvođača ulja i goriva.
Klimatske promjene i njihove posljedice
Norveška dugo iskorištava velike zalihe pronađene u Sjevernom moru, a sada je prešla na zalihe u Barentsovom moru. Još uvijek znatno ovisi o sagorijevanju fosilnih goriva, pa nije toliko ni značajno da štiti neke kišne šume jer će ih klimatske promjene svakako uništiti. Međutim, ta promjena i najava da će do 2025. prodavati samo električne automobile je barem jedan korak u dobrom smjeru.
Izvor: IFLScience