I dok je drevna egipatska civilizacija sa svojim veličanstvenim građevinama, počevši od ruševina Tebe, preko Doline kraljeva pa sve do veličanstvenih piramida u Gizi, uvijek bila u središtu zanimanja šire javnosti, ni njeni manje eksponirani južni susjedi Nubijci nisu previše zaostajali za dostignućima navedene, što povrđuju i nedavna iskapanja na lokalitetu Abu Ertelia, udaljenom oko 200 km od Khartouma.
Tijekom opsežnih iskapanja, koja su privedena kraju tijekom prošlog mjeseca, talijanski i ruski arheolozi otkrili su bazaltni ritualni oltar, kao i kamenu podlogu na kojoj je bio smješten sveti brod u kojem se nalazilo nubijsko božanstvo. Pretpostavlja se da je dotično svetište izgrađeno u razdoblju meroitiskog razdoblja kraljevstva Kuš, koje je navedenim prostorom dominiralo u razdoblju između 1. st. pr. Kr. i 1. st. p. Kr.
Karta Europe, sjevernog dijela Afrike i Bliskog istoka oko 200. g. pr. Kr. (FOTO: Thomas A. LessmanWikipedia)
Arheološka iskapanja koja su financirali International Association of Mediterranean and Oriental Studies (ISMEO) i Institute of Oriental Studies of the Russian Academy of Sciences (IOS RAS), pod vodstvom prof. Eugenia Fantusatija i prof. Eleonore Kormiševe pružila su izvrstan uvid u vrijeme vladavinekralja Natakamanija i kraljice Amanitore.
„Iako još uvijek proučavamo hijeroglife pisane staroegipatskim jezikom, već smo identificirali kartuše s imenima kraljevskog para na njima. Riječ je o kralju Natakamaniju i kraljici Amanitore, koji su vladali tijekom zlatnog doba meroitičke civilizacije koja se razvila uz Nil. Dotična je imala važnu ulogu na međunarodnoj sceni – imajte u vidu da je održavala trgovačke i diplomatske veze s Rimskim Carstvom sve do svog pada, zahvaljujući jačanju etiopskog kraljevstva Aksum”, izjavio je prof. Fantusati.
Iskapanja na lokalitetu Abu Ertelia (FOTO: irvan.ru/SOTT
Lokalitet Abu Ertelia (FOTO: Eugenio Fantusati/Archeology.org)
Spomenuti artefakti pronađeni su u ostacima hrama za kojeg se pretpostavlja da je vjerojatno uništen u požaru. Pritom je podloga svetog broda, koji je služio tijekom procesija s nubijskim božanstvom smještenim na palubi dotičnoga, pronađena u tzv. naosu, odnosno središnjoj dvorani hrama.
„Ovo je otkriće iznimno važno za bolje razumijevanje meroitske civilizacije – koja je još uvijek umnogome neistražena – kao i njenih veza s obližnjom egipatskom civilizacijom. Ono još više daje na važnosti Abu Erteliji, spadajući u najzanimljivije pronalaske u okviru moderne nubijske arheologije”, dodao je prof. Fantusati.
Izvor: AGI.it