Iako se i dosada pretpostavljalo kako su procesi koji se odvijaju u unutrašnjosti našeg planeta iznimno složeni, najnovije istraživanje koje su proveli geofizičari s The Australian National Universityja pod vodstvom dr. Hrvoja Tkalčića, pokazalo je puno veće varijacije, kako u temperaturi, tako i u tlaku, te ostalim pokazateljima.
Pritom je osobita pozornost posvećena distribuciji razlika na planetarnoj razini na dubini od 3000 kilometara, gdje se dodiruju donji dio plašta i Zemljina jezgra. Istraživanje je pokazalo da su varijacije triput veće od onoga što se dosada pretpostavljalo.
„Područje gdje plašt dodiruje jezgru puno je dramatičnija razdjelnica nego što je to površina Zemlje. Razlika između čvrstog plašta i tekuće jezgre puno je veća nego što je to razlika između tla i zraka. Jezgra je kao planet unutar planeta. Središte Zemlje je teže proučavati nego središte Sunca”, otkrio je dr. Tkalčić.
Ekstremne uvjete u unutrašnjosti Zemlje potvrđuju i visoke temperature u donjem dijelu plašta, koje se kreću u rasponu od 3000 do 3500 °C, dok tlak doseže astronomskih 125 Gpa, što je 250 000 puta veći tlak od onog u atmosferi.
Pritom razlike u temperaturi i kemijskom sastavu materijala diljem planeta bitno utječu na brzinu seizmičkih valova. Kako bi utvrdili o kakvim je varijacijama riječ, znanstvenici su proučili preko 4000 seizmičkih mjerenja potresa diljem svijeta. Koristeći postupak sličan CT skeniraju mozga, uspjeli su izraditi iznimno detaljnu kartu donjeg plašta, koja im je pružila uvid u seizmička strujanja različitih veličina, počevši od najmanjih, dužine oko 400 kilometara, pa sve do onih najvećih, koja obuhvaćaju cijelu Zemljinu polutku.
Jedno od zanimljivijih otkrića su i puno veće varijacije u brzini valova s povećanjem udaljenosti, koje su vjerojatno uzrokovane prijenosom topline između jezgre i plašta, ali i radioaktivnošću. Znanstvenici se nadaju kako će im novi podaci pomoći u boljem razumijevanju povezanosti procesa u unutrašnjosti planeta s onima u kori planeta, s posebnim naglaskom na utjecaj na površinu planeta.
Osim toga, novi model trebao bi dati bolji uvid i u geodinamiku jezgre, presudne u formiranju Zemljinog magnetskog polja, koje naš planet štiti od opasnog zračenja iz svemira.
Izvor: The Australian National University
Preuzeto sa Znanost