Foto: Jakub Hrab
Ovo predstavlja značajnu pravnu i ekološku pobjedu za Kasindolsku rijeku i sve ljude koji žive u njenom slivu.
Piše: Jelena Jevđenić
Ministarstvo za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju Republike Srpske donijelo je rješenje kojim prestaju da važe ekološke dozvole za dvije male hidroelektrane na Kasindolskoj rijeci. Ova odluka je velika pobjeda mještana, aktivista i ekologa koji su se pet godina borili da sačuvaju Kasindolsku rijeku.
Iz inicijative „STOP izgradnji MHE na Kasindolskoj rijeci“ su naveli da je ovo veliki korak u borbi za spas Kasindolske rijeke.
-Međutim, još su aktivni ugovori o koncesiji, koji će uskoro, nadamo se, biti raskinuti, kao...
Foto: Unsplash
Količina planktona, mikroskopskih algi koje čine temelj morskog hranidbenog lanca, globalno se smanjila u posljednje dvije decenije, prema novoj studiji objavljenoj u petak u naučnom časopisu Science Advances.
Naučnici predvođeni Hongweijem Fangom sa Univerziteta Tsinghua u Pekingu otkrili su da je, iako su neke morske regije zabilježile lokalni porast između 2001. i 2023., ukupni globalni trend bio silazni zbog porasta temperature okeana.
Plankton, koji uključuje zelene alge, igra ključnu ulogu u morima, kruženju ugljika u oceanima i Zemljinoj klimi, napominju autori studije.
Studija je kombinovala satelitske podatke, mjerenja u okeanima i vještačku inteligenciju kako bi se stvorio dnevni model visoke rezolucije mase planktona...
Foto: Freepik
Novi izvještaj Međunarodne agencije za obnovljivu energiju (IRENA) pokazuje da žene drže 32% radnih mjesta sa punim radnim vremenom u sektoru obnovljivih izvora energije. Iako je viši nego u drugim energetskim industrijama, procenat se nije promijenio od prve rodne analize IRENE 2019. godine, što potvrđuje da tokom godina nije postignut značajan napredak u zastupljenosti žena.
Nadovezujući se na prethodnu studiju, drugo izdanje analize „Obnovljiva energija: Rodna perspektiva“ pruža do sada najsveobuhvatniju procjenu učešća žena u radnoj snazi u oblasti obnovljive energije, kao i prepreka sa kojima se suočavaju. Analiza poziva na efikasne mjere za rješavanje stalnog nedostatka napretka i...
Udruženje Centar Dr. Stjepan Bolkay na inicijativu Udruženja “Resursi Aarhus centar u BiH“ pristupilo je istraživanju rijeke Volujak, koja se nalazi u općini Prozor-Rama. Cilj je bio pronaći bjelonogog raka (Austropotamobius pallipes), međutim došlo je do okrića raka kamenjara (Austropotamobius torrentium), a koji je prvi put zabilježen u rijeci Volujak.
Specifičnost ovog otkića je u tome što rak kamenjar prvenstveno naseljava vodotoke crnomorskog sliva, u jadranskom je zabilježen u tek nekoliko vrlo rijetkih i izoliranih populacija, a sada i u Volujku, koji pripada jadranskom slivu. Ovo otkriće je jučer zvanično predstavljeno u općini Prozor-Rama. Značaj otkrića je i jasan biološki...
Globalno zdravlje šuma palo je na „žalosne" nivoe i sada predstavlja direktnu prijetnju dobrobiti čovječanstva, pokazao je novi izvještaj organizacije "Climate Focus".
„Dok finansijske institucije nastavljaju da ulažu u industrije koje uništavaju šume, napori za njihovu zaštitu ozbiljno su potkopani", navedeno je u dokumentu, piše Gardijan.
Od 2021. godine, kada su svjetski lideri obećali da će zaustaviti krčenje šuma, gubitak se zapravo „povećao".
Tokom protekle godine nestalo je više od osam miliona hektara šuma, što je površina polovine Engleske, i što je više nego u vrijeme samita KOP26 u Glazgovu, kada je postavljen cilj nulte deforestacije do 2030. godine.
Prema najnovijem dokumentu: „Procjena...
Foto: Jelena Jevđenić
Širom Evrope postoji veliki broj pčelinjih kolonija koje žive u divljini, u šupljinama drveća i drugim prirodnim prostorima, baš kao što su to činile njihove pretkinje milionima godina. Sada su, prvi put, ove divlje populacije medonosnih pčela zvanično svrstane u ugrožene vrste u okviru Evropske unije. To pokazuje najnovije ažuriranje Crvene liste Međunarodne unije za zaštitu prirode, zvanične svjetske baze podataka o statusu očuvanosti vrsta.
Zapadna medonosna pčela ima dugu istoriju zajedničkog života sa ljudima. Ljudi drže pčelinje kolonije već hiljadama godina, još od starih Egipćana koji su ih uzgajali u primitivnim košnicama radi sakupljanja meda. Ali upravo...
Foto: UG Fojničani Maglaj
Građani Olova, Zavidovića i Vareša još jednom su rekli NE rudarenju hroma na ovom području.
Građani Olova, Zavidovića i Vareša još jednom su rekli NE rudarenju hroma na ovom području. Govoreći na javnoj tribini pod nazivom “Krivaja ili rudnik?” ponovo su ukazali na moguće posljedice, posebno kada je riječ o rijeci Krivaji i zdravlju ljudi koji žive pored nje. Upozoravaju i na ostale potencijalne probleme, javlja Federalna.ba.
Priroda naspram profita
Za Belmu Trakić, mještanku Careve Ćuprije u općini Olovo, ali i za ostale stanovnike ovog kraja, eksploatacija rude hroma značila bi gubitak prirodnih ljepota koje ovo mjesto čine posebnim.
"Priroda...
Rijeka Vjosa, foto: Gregor Subic - balkanrivers.net
UNESCO je krajem septembra objavio vijest o najvećem proširenju svoje globalne mreže u posljednje dvije decenije, proglasivši 26 novih rezervata biosfere u 21 zemlji.
Autor: Impuls
Svjetska mreža rezervata biosfere sada obuhvata 784 lokacije u 142 zemlje, sa dodatnih milion km² prirodnih područja koja su stavljena pod zaštitu od 2018. godine – što je ekvivalentno veličini Bolivije.
Ove godine, šest zemalja dočekuje svoj prvi rezervat biosfere, dok Sao Tome i Prinsipe postaje prva država čija je cijela teritorija proglašena rezervatom biosfere.
"Sa skoro trideset novih rezervata biosfere ove godine, naša Svjetska mreža rezervata biosfere dostigla je važnu...
Foto: Unsplash
Plastični proizvodi za jednokratnu upotrebu u zdravstvenom sektoru sve više pridonose globalnoj krizi plastičnog otpada. Novi izvještaj pokazuje koliko se malo te plastike zapravo reciklira, ali istovremeno nudi i rješenja za izlazak iz tog začaranog kruga.
Novi izvještaj firmi Eunomia i Systemiq otkriva da se mehaničkoj reciklaži u Sjevernoj Americi i Evropi podvrgava manje od pet posto plastičnog medicinskog otpada. Također, ističe se kako zdravstveni sistemi godišnje proizvedu više od dva miliona tona jednokratnog plastičnog otpada, prenosi Ekovjesnik.
Jednokratna plastika široko se koristi u zdravstvu zbog niske cijene novog materijala, strogih higijenskih zahtjeva, regulatornih izuzeća i odgovornosti unutar sistema. U...
Foto: Unsplash
Kada se pojavila 50-ih godina prošloga vijeka, plastika je promijenila način života i preplavila svijet, ali je ubrzo postala i veliki problem. Završava u tlu, rijekama, morima. Nije zaobišla ni Jadran.
Odgovore kako plastika i mikroplastika mijenjaju more imaju u Centru za istraživanje mora u Rovinju.
"Jadran je sigurno biser Europe i Mediterana, međutim nije on samo ova plava površina koju vidimo, lijepa i čista, nego postoji i jedna druga priča, a to je ono što se događa unutar njega," rekla je predstojnica Centra za istraživanje mora Instituta Ruđer Bošković, dr. sc. Mirta Smodlaka Tanković.
250 hiljada čestica mikroplastike na km2
Pokazala...
