Foto: Unsplash
Kada se pojavila 50-ih godina prošloga vijeka, plastika je promijenila način života i preplavila svijet, ali je ubrzo postala i veliki problem. Završava u tlu, rijekama, morima. Nije zaobišla ni Jadran.
Odgovore kako plastika i mikroplastika mijenjaju more imaju u Centru za istraživanje mora u Rovinju.
“Jadran je sigurno biser Europe i Mediterana, međutim nije on samo ova plava površina koju vidimo, lijepa i čista, nego postoji i jedna druga priča, a to je ono što se događa unutar njega,” rekla je predstojnica Centra za istraživanje mora Instituta Ruđer Bošković, dr. sc. Mirta Smodlaka Tanković.
250 hiljada čestica mikroplastike na km2
“To vam je sve mikroplastika. To su čestice manje od pola centimetra. Prosjek u Jadranu je 250 tisuća čestica na kilometar kvadratni, a naša istraživanja pokazuju da taj broj može dosegnuti i do 600 tisuća”, istaknula je.
Mikroplastika ulazi u morske organizme, a posredno i do čovjeka. Teško je reći da je to “tihi ubica” dok nemamo dokaze, napomenula je za HRT.
Jadran pod pritiskom
“Jadran ne može amortizirati sav taj pritisak. Zagađenje iz industrije, poljoprivrede i građevinskih radova na obali ostavlja trag u ekosustavu. Naš udio u zagađenju Jadrana već danas ima vidljive posljedice koje nisu u našu korist, rekao je dr. sc. Martin Pfannkuchen, voditelj Laboratorija za evolucijsku ekologiju IRB-a.
Svako pranje doprinosi plastičnom zagađenju
Smodlaka Tanković naglasila je da problem ne može rješavati neko drugi.
Pokazala je i primjer mikroplastike iz odjeće i upozorila: “Izračunato je da pri svakom pranju između 1800 i 2000 vlakana završi u morskom ekosustavu”.
Izazovi su veliki, ali zaštita Jadrana počinje od nas samih, prenosi N1.