Udruženje Centar Dr. Stjepan Bolkay na inicijativu Udruženja “Resursi Aarhus centar u BiH“ pristupilo je istraživanju rijeke Volujak, koja se nalazi u općini Prozor-Rama. Cilj je bio pronaći bjelonogog raka (Austropotamobius pallipes), međutim došlo je do okrića raka kamenjara (Austropotamobius torrentium), a koji je prvi put zabilježen u rijeci Volujak.
Specifičnost ovog otkića je u tome što rak kamenjar prvenstveno naseljava vodotoke crnomorskog sliva, u jadranskom je zabilježen u tek nekoliko vrlo rijetkih i izoliranih populacija, a sada i u Volujku, koji pripada jadranskom slivu. Ovo otkriće je jučer zvanično predstavljeno u općini Prozor-Rama. Značaj otkrića je i jasan biološki...
Globalno zdravlje šuma palo je na „žalosne" nivoe i sada predstavlja direktnu prijetnju dobrobiti čovječanstva, pokazao je novi izvještaj organizacije "Climate Focus".
„Dok finansijske institucije nastavljaju da ulažu u industrije koje uništavaju šume, napori za njihovu zaštitu ozbiljno su potkopani", navedeno je u dokumentu, piše Gardijan.
Od 2021. godine, kada su svjetski lideri obećali da će zaustaviti krčenje šuma, gubitak se zapravo „povećao".
Tokom protekle godine nestalo je više od osam miliona hektara šuma, što je površina polovine Engleske, i što je više nego u vrijeme samita KOP26 u Glazgovu, kada je postavljen cilj nulte deforestacije do 2030. godine.
Prema najnovijem dokumentu: „Procjena...
Foto: Jelena Jevđenić
Širom Evrope postoji veliki broj pčelinjih kolonija koje žive u divljini, u šupljinama drveća i drugim prirodnim prostorima, baš kao što su to činile njihove pretkinje milionima godina. Sada su, prvi put, ove divlje populacije medonosnih pčela zvanično svrstane u ugrožene vrste u okviru Evropske unije. To pokazuje najnovije ažuriranje Crvene liste Međunarodne unije za zaštitu prirode, zvanične svjetske baze podataka o statusu očuvanosti vrsta.
Zapadna medonosna pčela ima dugu istoriju zajedničkog života sa ljudima. Ljudi drže pčelinje kolonije već hiljadama godina, još od starih Egipćana koji su ih uzgajali u primitivnim košnicama radi sakupljanja meda. Ali upravo...
Foto: UG Fojničani Maglaj
Građani Olova, Zavidovića i Vareša još jednom su rekli NE rudarenju hroma na ovom području.
Građani Olova, Zavidovića i Vareša još jednom su rekli NE rudarenju hroma na ovom području. Govoreći na javnoj tribini pod nazivom “Krivaja ili rudnik?” ponovo su ukazali na moguće posljedice, posebno kada je riječ o rijeci Krivaji i zdravlju ljudi koji žive pored nje. Upozoravaju i na ostale potencijalne probleme, javlja Federalna.ba.
Priroda naspram profita
Za Belmu Trakić, mještanku Careve Ćuprije u općini Olovo, ali i za ostale stanovnike ovog kraja, eksploatacija rude hroma značila bi gubitak prirodnih ljepota koje ovo mjesto čine posebnim.
"Priroda...
Rijeka Vjosa, foto: Gregor Subic - balkanrivers.net
UNESCO je krajem septembra objavio vijest o najvećem proširenju svoje globalne mreže u posljednje dvije decenije, proglasivši 26 novih rezervata biosfere u 21 zemlji.
Autor: Impuls
Svjetska mreža rezervata biosfere sada obuhvata 784 lokacije u 142 zemlje, sa dodatnih milion km² prirodnih područja koja su stavljena pod zaštitu od 2018. godine – što je ekvivalentno veličini Bolivije.
Ove godine, šest zemalja dočekuje svoj prvi rezervat biosfere, dok Sao Tome i Prinsipe postaje prva država čija je cijela teritorija proglašena rezervatom biosfere.
"Sa skoro trideset novih rezervata biosfere ove godine, naša Svjetska mreža rezervata biosfere dostigla je važnu...
Foto: Unsplash
Plastični proizvodi za jednokratnu upotrebu u zdravstvenom sektoru sve više pridonose globalnoj krizi plastičnog otpada. Novi izvještaj pokazuje koliko se malo te plastike zapravo reciklira, ali istovremeno nudi i rješenja za izlazak iz tog začaranog kruga.
Novi izvještaj firmi Eunomia i Systemiq otkriva da se mehaničkoj reciklaži u Sjevernoj Americi i Evropi podvrgava manje od pet posto plastičnog medicinskog otpada. Također, ističe se kako zdravstveni sistemi godišnje proizvedu više od dva miliona tona jednokratnog plastičnog otpada, prenosi Ekovjesnik.
Jednokratna plastika široko se koristi u zdravstvu zbog niske cijene novog materijala, strogih higijenskih zahtjeva, regulatornih izuzeća i odgovornosti unutar sistema. U...
Foto: Unsplash
Kada se pojavila 50-ih godina prošloga vijeka, plastika je promijenila način života i preplavila svijet, ali je ubrzo postala i veliki problem. Završava u tlu, rijekama, morima. Nije zaobišla ni Jadran.
Odgovore kako plastika i mikroplastika mijenjaju more imaju u Centru za istraživanje mora u Rovinju.
"Jadran je sigurno biser Europe i Mediterana, međutim nije on samo ova plava površina koju vidimo, lijepa i čista, nego postoji i jedna druga priča, a to je ono što se događa unutar njega," rekla je predstojnica Centra za istraživanje mora Instituta Ruđer Bošković, dr. sc. Mirta Smodlaka Tanković.
250 hiljada čestica mikroplastike na km2
Pokazala...
Foto: Jelena Jevđenić
Evropska unija je prošle godine uvezla opremu za zelenu energetiku u ukupnoj vrijednosti od gotovo 14,6 milijardi eura, ali za razliku od solarnih panela i tečnih biogoriva, uvoz vjetroturbina je znatno manji od izvoza, saopštio je Eurostat.
Kina je glavni partner za uvoz solarnih panela i tečnih biogoriva, a vjetroturbine se najviše uvoze iz Indije.
Iz zemalja van EU uvezeni su solarni paneli u vrijednosti od 11,1 milijardi eura, tečna biogoriva za 2,9 milijardi i vjetroturbine u vrednosti od pola milijarde eura.
Vrednost uvoza solarnih panela je u poređenju sa 2023. godinom smanjena za 43 odsto zbog pada njihovih cijena,...
Foto: Unsplash
Sektor nuklearne energije doživljava neočekivani rast zahvaljujući interesovanju Volstrita za napajanje centara podataka za potrebe sistema na bazi vještačke inteligencije (AI), piše Blumberg.
Akcije kompanije Oklo porasle su za više od 1.000 odsto u protekloj godini, dok je vrijednost dionica firmi Njuskejl pauer (NuScale Power) i Nano nuklear enerdži (Nano Nuclear Energy) utrostručena u istom periodu.
Ove firme razvijaju male modularne reaktore (SMR), koji se proizvode u fabrikama i montiraju na licu mesta, s ciljem da smanje troškove i ubrzaju gradnju. U pitanju su uglavnom prototipi, ali investitori veruju da će upravo oni zadovoljiti rastuću potražnju za čistom energijom koja...
Foto: NASA
Naučnici već razvijaju tehnologije koje bi u decenijama pred nama mogle stvoriti novi energetski poredak.
Nuklearna fuzija - san koji polako postaje stvarnost
Najveća nada čovječanstva leži u fuziji, procesu kojim Sunce i zvijezde stvaraju energiju. Umjesto cijepanja atoma, kao u današnjim nuklearnim elektranama, fuzija ih spaja, oslobađajući velike količine energije bez opasnog otpada. Projekt ITER u Francuskoj i novi val privatnih kompanija u SAD-u i Evropi, poput Commonwealth Fusion Systems ili Tokamak Energy, tvrde da će prve funkcionalne fuzijske elektrane biti moguće već 2035. godine. Ako uspiju, fuzija bi mogla donijeti gotovo beskonačan izvor čiste energije bez emisija i...
