Foto: UG Fojničani Maglaj
Građani Olova, Zavidovića i Vareša još jednom su rekli NE rudarenju hroma na ovom području.
Građani Olova, Zavidovića i Vareša još jednom su rekli NE rudarenju hroma na ovom području. Govoreći na javnoj tribini pod nazivom “Krivaja ili rudnik?” ponovo su ukazali na moguće posljedice, posebno kada je riječ o rijeci Krivaji i zdravlju ljudi koji žive pored nje. Upozoravaju i na ostale potencijalne probleme, javlja Federalna.ba.
Priroda naspram profita
Za Belmu Trakić, mještanku Careve Ćuprije u općini Olovo, ali i za ostale stanovnike ovog kraja, eksploatacija rude hroma značila bi gubitak prirodnih ljepota koje ovo mjesto čine posebnim.
"Priroda...
Rijeka Vjosa, foto: Gregor Subic - balkanrivers.net
UNESCO je krajem septembra objavio vijest o najvećem proširenju svoje globalne mreže u posljednje dvije decenije, proglasivši 26 novih rezervata biosfere u 21 zemlji.
Autor: Impuls
Svjetska mreža rezervata biosfere sada obuhvata 784 lokacije u 142 zemlje, sa dodatnih milion km² prirodnih područja koja su stavljena pod zaštitu od 2018. godine – što je ekvivalentno veličini Bolivije.
Ove godine, šest zemalja dočekuje svoj prvi rezervat biosfere, dok Sao Tome i Prinsipe postaje prva država čija je cijela teritorija proglašena rezervatom biosfere.
"Sa skoro trideset novih rezervata biosfere ove godine, naša Svjetska mreža rezervata biosfere dostigla je važnu...
Foto: Unsplash
Plastični proizvodi za jednokratnu upotrebu u zdravstvenom sektoru sve više pridonose globalnoj krizi plastičnog otpada. Novi izvještaj pokazuje koliko se malo te plastike zapravo reciklira, ali istovremeno nudi i rješenja za izlazak iz tog začaranog kruga.
Novi izvještaj firmi Eunomia i Systemiq otkriva da se mehaničkoj reciklaži u Sjevernoj Americi i Evropi podvrgava manje od pet posto plastičnog medicinskog otpada. Također, ističe se kako zdravstveni sistemi godišnje proizvedu više od dva miliona tona jednokratnog plastičnog otpada, prenosi Ekovjesnik.
Jednokratna plastika široko se koristi u zdravstvu zbog niske cijene novog materijala, strogih higijenskih zahtjeva, regulatornih izuzeća i odgovornosti unutar sistema. U...
Foto: Unsplash
Kada se pojavila 50-ih godina prošloga vijeka, plastika je promijenila način života i preplavila svijet, ali je ubrzo postala i veliki problem. Završava u tlu, rijekama, morima. Nije zaobišla ni Jadran.
Odgovore kako plastika i mikroplastika mijenjaju more imaju u Centru za istraživanje mora u Rovinju.
"Jadran je sigurno biser Europe i Mediterana, međutim nije on samo ova plava površina koju vidimo, lijepa i čista, nego postoji i jedna druga priča, a to je ono što se događa unutar njega," rekla je predstojnica Centra za istraživanje mora Instituta Ruđer Bošković, dr. sc. Mirta Smodlaka Tanković.
250 hiljada čestica mikroplastike na km2
Pokazala...
Foto: Jelena Jevđenić
Evropska unija je prošle godine uvezla opremu za zelenu energetiku u ukupnoj vrijednosti od gotovo 14,6 milijardi eura, ali za razliku od solarnih panela i tečnih biogoriva, uvoz vjetroturbina je znatno manji od izvoza, saopštio je Eurostat.
Kina je glavni partner za uvoz solarnih panela i tečnih biogoriva, a vjetroturbine se najviše uvoze iz Indije.
Iz zemalja van EU uvezeni su solarni paneli u vrijednosti od 11,1 milijardi eura, tečna biogoriva za 2,9 milijardi i vjetroturbine u vrednosti od pola milijarde eura.
Vrednost uvoza solarnih panela je u poređenju sa 2023. godinom smanjena za 43 odsto zbog pada njihovih cijena,...
Foto: Unsplash
Sektor nuklearne energije doživljava neočekivani rast zahvaljujući interesovanju Volstrita za napajanje centara podataka za potrebe sistema na bazi vještačke inteligencije (AI), piše Blumberg.
Akcije kompanije Oklo porasle su za više od 1.000 odsto u protekloj godini, dok je vrijednost dionica firmi Njuskejl pauer (NuScale Power) i Nano nuklear enerdži (Nano Nuclear Energy) utrostručena u istom periodu.
Ove firme razvijaju male modularne reaktore (SMR), koji se proizvode u fabrikama i montiraju na licu mesta, s ciljem da smanje troškove i ubrzaju gradnju. U pitanju su uglavnom prototipi, ali investitori veruju da će upravo oni zadovoljiti rastuću potražnju za čistom energijom koja...
Foto: NASA
Naučnici već razvijaju tehnologije koje bi u decenijama pred nama mogle stvoriti novi energetski poredak.
Nuklearna fuzija - san koji polako postaje stvarnost
Najveća nada čovječanstva leži u fuziji, procesu kojim Sunce i zvijezde stvaraju energiju. Umjesto cijepanja atoma, kao u današnjim nuklearnim elektranama, fuzija ih spaja, oslobađajući velike količine energije bez opasnog otpada. Projekt ITER u Francuskoj i novi val privatnih kompanija u SAD-u i Evropi, poput Commonwealth Fusion Systems ili Tokamak Energy, tvrde da će prve funkcionalne fuzijske elektrane biti moguće već 2035. godine. Ako uspiju, fuzija bi mogla donijeti gotovo beskonačan izvor čiste energije bez emisija i...
Foto: Jelena Jevđenić
Evropska agencija za životnu sredinu (EEA) je nedavno objavila opširan Izvještaj o životnoj sredini u Evropi za 2025. godinu, gdje su se, uz konkretne podatke o stanju kvaliteta vazduha, zagađenja i emisija, našle i oštre riječi povodom stanja biodiverziteta u Evropskoj uniji.
Naime, kako navodi EEA, stanje biodiverziteta, a posebno zaštićenih prirodnih staništa, je „loše” a prognoze za budućnost su pesimistične. Trendovi degradacije staništa, nestajanja biljnih i životinjskih vrsta, i prekomjerne eksploatacije prirodnih resursa će se, navodi se u izvještaju, nastaviti i u narednim godinama.
Kako navodi EEA, pozitivnu ocjenu ekološkog statusa u EU dobilo je samo 14,7% zaštićenih...
Foto: Impuls
Jedanaest godina prošlo je od katastrofalnih poplava, a rijeke u BiH i dalje su u opasnosti – od kiše i bujica, ali i ljudske ruke. Za lokalne zajednice posljedice su jednako dramatične.
Piše: Sanela Karaica
I dok institucije tvrde da ulažu značajne napore u zaštitu riječnih korita i prevenciju poplava, ekološki aktivisti upozoravaju na nekontrolisano vađenje šljunka i pijeska, devastaciju obala i ozbiljne rizike po sigurnost ljudi, te zagađenje.
Iz Aarhus centra u BiH poručuju da eksploatacija šljunka u velikoj mjeri ne prati ekološke standarde niti principe održivog upravljanja prirodnim resursima. Često se vrši bez dozvola, na lokacijama koje nisu predviđene...
Dizajn i razvoj energetskih politika rezultira izostankom jedinstvene strategije energetske sigurnosti neophodne stanovništvu i privredi. Taj slučaj Bosni i Hercegovinu dovodi do otvorenog pitanja energetskog suvereniteta, modela upravljanja energetskim sektorom, modela upravljanja društvenim i prirodnim dobrima.
O tome govore Davorin Marinković, advokat u firmi Dimitrijević & Partners, Dragan Ostić iz Centra za životnu sredinu i Srđan Traljić iz Transparency Internationala u Bosni i Hercegovini u podkastu portala Inforadar.
Sagovornici Inforadara upozoravaju da pravednost energetske tranzicije i transparentnost upravljanja energetskim sektorom mora postati osnov razmišljanja o energetskom suverenitetu građana i države.
https://www.youtube.com/watch?v=M20EHKJDRng&t=324s
