Foto: vml.com
Zelene oaze u gradovima su višestruko korisne, ali da bismo uživali u svim njihovim blagodetima, one zapravo ne moraju da budu površinski velike. To nam pokazuju mikrošume koje ubrzano niču između prometnih ulica, tržnih centara i oblakodera širom svijeta, od Londona do Los Anđelesa.
Ovu posebnu tehniku pošumljavanja je sedamdesetih godina prošlog vijeka izumio pokojni japanski botaničar Akira Mijavaki. Najpre se bira autohtono drveće i grmlje iz datog područja, a zemljište na odabranoj lokaciji obogađuje se organskim materijalom. Sadnice treba da se miješaju i da se sade gusto, oko tri komada po kvadratnom metru.
Nakon toga, šumica – čija površina...
Poplave u EU, foto: Maciej Kulczynski/dpa
Voda je ljudski najvitalniji prirodni resurs, ali globalno zagrijavanje mijenja način na koji se voda kreće oko Zemlje. Analiza katastrofa u 2024., koja je bila najtoplija godina ikada zabilježena, pokazala je da su katastrofalni događaji povezani s vodom ubili najmanje 8700 ljudi, 40 miliona ljudi protjerali iz domova i prouzročili ekonomsku štetu veću od 530 milijardi eura, pokazuje najnoviji izvještaj Global Water Monitor 2024.
Rastuće temperature, potaknute stalnim izgaranjem fosilnih goriva, remete ciklus vode na više načina. Topliji zrak može zadržati više vodene pare, što dovodi do intenzivnijih pljuskova. Toplija mora daju više energije uraganima...
Foto: HRT printscreen
Postojanje slijepog kučeta, sisara sličnog krtici, potvrdili su hrvatski naučnici, koji su objavili da imaju laboratorijski dokaz da životinja za koju se vjerovalo da je davno nestala i dalje živi u Hrvatskoj.
Glodar slijepo kuče za sedam dana opustošio je vrt Dijane Molnar.
"Prvo su rekli da jede samo krompir, mrkvu, ono što je u zemlji, a na kraju je ispalo i luk, onda izgrize korijen od paradajza", ispričala je Dijana Molnar za HRT.
Mala dlakava životinja bez očiju i ušiju, slična krtici, živi pod zemljom i kopa tunele u kojima skladišti hranu.
"Jedu hranu ljudima iz vrta, čupaju mrkvice"
"Uglavnom ljudima...
Foto: Abrašmedia
Samo 0,8% nastalog komunalnog otpada u Republici Srpskoj se preda sekundarnim operaterima na dalju preradu, dok se u EU prerađuje gotovo polovinu nastalog komunalnog otpada.
Ovo se, između ostalog, navodi u analizi Republičkog zavoda za statistiku Republike Srpske.
Iako ciljevi i planovi EU još uvijek nisu obavezujući za Republiku Srpsku, propisi i politike koje proističu iz Evropskog zelenog plana, uveliko mogu uticati na razvoj domaće privrede, upozorava se u analizi.
Posmatrajući skoro kontinuiran pad ukupno generisanog komunalnog otpada, čija je količina tokom posljednjih pet godina (2019-2023) pala za 5,7%, moglo bi se zaključiti da se Republika Srpska kreće u smjeru ostvarenja...
Foto: NASA
Američka NASA objavila je snimke "Velikog solarnog zida" iz zraka. Riječ je o najvećem kineskom projektu obnovljive energije. Očekuje se da će postrojenje dosegnuti nevjerojatnih 100 GW kapaciteta do 2030. godine.
Projekt nazvan "Veliki solarni zid" je zapravo golemi klaster fotonaponskih energetskih projekata u pustinji Kubuqi u kineskoj regiji Unutarnjoj Mongoliji.
“Pješčana i uglavnom lišena života, pustinja Kubuqi u Unutarnjoj Mongoliji nekada je bila na glasu kao "more smrti". U novije vrijeme, njena polja dina postala su more fotonaponskih mogućnosti, transformiranih naletom novopostavljenih solarnih panela,” stoji u NASA-inom saopštenju.
“Izgradnja je dio kineskog višegodišnjeg plana izgradnje Velikog solarnog zida koji je...
Planom poslovanja za period 2025- 2027. godina Elektroprivreda BiH planira ulaganja od 2,1 milijarde konvertibilnih maraka. U okviru investicija po prvi put je planirano instaliranje solarnih elektrana na krovovima sopstvenih objekata, kao i početak pružanja ESCO usluga za instalaciju fotonaponskih postrojenja.
Plan poslovanja za period 2025-2027. godina Elektroprivrede BiH (EPBiH) usvojen je na 85. vanrednoj Skupštini akcionara. Plan predviđa, kako je saopštio EPBiH, ostvarenje dobiti za sve tri planske godine.
Da podsjetimo, EPBiH je 2023. godinu završio sa rekordnim gubitkom od 169 miliona eura, a Planom je procijenjeno da će manjak na kraju 2024. biti 21,2 miliona KM. Uprkos svemu, planirana...
Foto: Impuls
Na globalnom nivou 2024. godina bila je najtoplija ikad izmjerena, saopšteno je iz Hidrometeorološkog zavoda Republike Srpske.
U analizi Hidrometeorološkog zavoda navodi se da se godinu za godinom na području Balkana obaraju brojni rekordi u vidu ekstremnih događaja koji su sve češći – tropske temperature, suše, poplave, ekstremne padavine, jake oluje kao što su superćelijske, olujni vetrovi.
Ističu da je sve češća pojava pozitivnih ekstrema, dok je sve manje negativnih, kao što su ledeni dani.
"Na našem prostoru 2024. godinu obilježile su vrlo topla zima, nestabilno vrijeme uz jake lokalne nepogode i veliki grad krajem proljeća i počekom ljeta, ekstremno toplo...
Foto: Unsplash
Topljenje leda na Grenlandu također ima dubok uticaj na globalnu cirkulaciju okeana i vremenske prilike. Ove promjene imaju dalekosežne uticaje na ekosisteme i zajednice širom svijeta.
Grenland, kakvog smo do sad poznavali, nestaje pred našim očima. Istraživanje koje su zajednički proveli Evropska svemirska agencija (ESA) i NASA pokazalo je da se ovaj smrznuti div topi alarmantnom brzinom, a to bi moglo imati posljedice i na razinu mora u cijelom svijetu.
Istraživanje objavljeno u časopisu Geophysical Research Letters otkriva surovu stvarnost. U razdoblju od 2010. do 2023. Grenland je izgubio nevjerojatnih 2347 kubičnih kilometara leda. To je dovoljno vode da se napuni najveće...
Foto: Gerila
Aktivisti organizacije Green Team iz Novog Grada postavili su na jelku znakove radijacije koja se nalazi uz granični prelaz između BiH i Hrvatske u Novom Gradu, a uz jelku su postavili i burad koju su označili kao radioaktivne.
“Upotpunili smo novogodišnji ugođaj koji nam je priredila Hrvatska i prilaz graničnom prelazu Novi Grad – Dvor smo obilježili buradima sa znakom radioaktivnosti. Iz Hrvatske su najavili da će krajem godine koja je na izmaku objaviti studiju uticaja na životnu sredinu za koju u startu tvrde da će omogućiti gradnju nuklearnog objekta na granici. Preko 25 godina živimo pod prijetnjom Hrvatske,...
Foto: Unsplash
Na kraju 2024. godine koja će izvjesno biti najtoplija godina od početka mjerenja i sa prognoziranom rekordnom emisijom ugljen-dioksida, svaki pojedinac može da razmisli o malim promjenama koje će učiniti predstojeće godine i tako pomoći u očuvanju planete.
Deset zelenih novogodišnjih rezolucija koje mogu lako da se ostvare doprinijeće smanjenju pojedinačnog ugljeničnog otiska i poboljšanju kvaliteta životne sredine:
- Ne kupujte flaširanu vodu
Za proizvodnju plastičnih flaša za vodu potroši se 17 miliona barela nafte godišnje. Korišćenjem staklenih ili aluminijumskih flaša za višekratnu upotrebu umjesto kupovine flaširane vode može se smanjiti količina plastičnog otpada i uštedeti novac.
- Kuvajte sami sebi kafu
Svake...
