Jedan Jadran – međunarodna platforma raznih organizacija koji žele spriječiti sijanje plinskih i naftnih platformi po Jadranskom moru, ne miruje. Nedavno udružena mreža okolišnih organizacija iz više država koje se dotiču Jadranskog mora, upravo je uputila otvoreno pismo koje poštari nose predsjedniku Europske komisije Junckeru i prvom potpredsjedniku Timmermansu, Povjereniku za okoliš, pomorstvo i ribarstvo Velli, predsjedniku Europskog parlamenta Schulzu te ministrima zaštite okoliša svih država na obalama Jadranskog mora.
Za istinsko susretanje sa planetarnim problemom ugroženosti čovjeka potrebno je reći da nas je kapitalistički način proizvodnje doveo u ovo stanje nezapamćene krize.
Od Velikog koralnog grebena preko takozvanog Ledenog mora na Mon blanu do Venecije, mnoga mesta prirodne i kulturne baštine dovedena su u opasnost zbog klimatskih promena, a neka već osećaju posledice. Do 2100. na Mon Blanu bi lednici mogli da nestanu na visini ispod 3.500 metara, Veneciji bi ako se ništa ne preduzme tada pretile svakodnevne poplave, dok bi i čuveni Maču Pikču i lednici Kilimandžara mogli biti ugroženi.
Pregovori UN o klimi u Parizu (COP21) neće se završiti kako je planirano 11. decembra, već će se nastaviti barem još jedan dan jer pregovarači još pokušavaju da prevaziđu razlike kako, čak i da li, da podele troškove borbe protiv klimatskih promena i prelaska na čistiju energiju.
Gotovo sve zemlje koje učestvuju na konferenciji UN o klimi u Parizu (COP21) imaju rezerve prema novom nacrtu globalnog sporazuma o borbi protiv klimatskih promena ali ga nijedna ne odbacuje otvoreno. Iako neki kažu da svet nikada nije bio bliži sporazumu o klimi, brojna pitanja još su otvorena, uključujući da li se želi potpuno izbacivanje ugljenika iz svetske ekonomije ili samo smanjenje. Do kraja pregovora ostala su nepuna dva dana, međutim, godišnji pregovori UN o klimi i do sada su se retko završavali na vreme.
I pregovori o smanjenju emisije ugljenika doprinose emisiji, s obzirom da su u Parizu okupili 40.000 učesnika, računajući šefove država, pregovarače, borce za očuvanje životne sredine i novinare.
Prosjećna januarska temperatura u Stockholmu u Švedeskoj iznosi oko -3 stepeni celzijusa. Inače, i ne tako prijatna temperatura kada niste u stanju zagrijati svoj dom.
Hrvatska bez fosilnih goriva?! Ono što je do jučer izgledalo kao utopija danas, sudeći prema studiji što ju je naručila hrvatska podružnica Greenpeacea, a izradili stručnjaci s Fakulteta strojarstva i brodogradnje i Zelene energetske zadruge, izgleda kao dobar putokaz za to da Hrvatska do sredine stoljeća bude 100 posto pokretana samo iz obnovljivih izvora
Sloj sivog smoga koji prekriva poljski grad Krakov, dobro oslikava zavisnost zemlje od uglja. Ova zavisnost za sada prevremeno odnosi ljudske živote, a u budućnosti bi mogla skupo da košta i privredu.
