Foto: Ink Pond/Unsplash
Jesu li hronična bol i glavobolja povezane s promjenom vremena ili je riječ o mitu? Znanost nudi neke odgovore, ali sve topliji svijet otvara i nova pitanja.
Piše: Matea Grgurinovic
Zdravlje ljudi neraskidivo je povezano sa zdravljem okoliša, a klimatska kriza ujedno je i zdravstvena kriza.
Ekstremne vremenske pojave – od toplinskih valova i suša do poplava i požara – postaju sve učestalije, intenzivnije i dugotrajnije. Posljedice tih promjena ne osjećamo samo kroz razrušenu infrastrukturu ili ekonomske gubitke, već i kroz vlastito tijelo.
Glavobolje, bolovi u zglobovima ili pogoršanje kroničnih tegoba, koje mnogi povezuju s “južinom” i naglim promjenama vremena, mogli...
Foto: Impuls
Prva komparativna regionalna procjena nakon više od jedne decenije dokumentuje propadanje posljednjih divljih rijeka Evrope: udio netaknutih riječnih dionica pao je sa 30% na 23% od 2012. godine, što predstavlja zapanjujući gubitak od 2.450 riječnih kilometara.
Rijeke u Albaniji degradirale su se brže nego u bilo kojoj drugoj balkanskoj zemlji, uglavnom uslijed hidroenergetskog razvoja i regulacije rijeka.
Hidromorfološko stanje 83.824 km rijeka u 11 balkanskih zemalja. Plava i zelena boja označavaju gotovo prirodne i blago izmijenjene rijeke; žuta do crvena umjerene do teške izmjene, pri čemu crvena označava akumulacije; Foto: Ulrich Schwarz, Fluvius Vienna
Nova sveobuhvatna procjena hidromorfoloških uslova širom Balkana...
Foto: Unsplash
Zahvaljujući sistemskoj modernizaciji javne rasvjete, udio ulične rasvjete u ukupnom svjetlosnom zagađenju smanjen je za oko 75 posto od 2015. godine.
Grad Beč nastavlja biti primjer ekološki odgovorne urbane infrastrukture. Sistemskom modernizacijom javne rasvjete smanjena je svjetlosna zagađenost, poboljšana sigurnost u prometu i postignute su značajne energetske uštede. Sljedeći korak je potpuna zamjena svih uličnih svjetiljki do 2028. godine.
Grad Beč bilježi značajan uspjeh u smanjenju svjetlosnog onečišćenja. Zahvaljujući modernizaciji javne rasvjete, udio ulične rasvjete u ukupnom svjetlosnom onečišćenju smanjen je za oko 75 posto od 2015. godine. To pokazuje aktualno istraživanje provedeno tokom više od deset godina u saradnji...
Foto: Wikipedia
Aarhus centar u Bosni i Hercegovini uputio je komentare na Nacrt rješenja o izmjeni i dopuni okolišne dozvole za Termoelektranu Kakanj, upozoravajući da predložene izmjene ne otklanjaju postojeće nezakonitosti, već ih dodatno potvrđuju.
Autor: Impuls
-Ovaj blok je bio u opt-out režimu i smio je raditi najkasnije do 31.12.2023. godine, uz maksimalno 20.000 sati rada. Nakon toga, bez ulaganja u odsumporavanje i denitrifikaciju, njegov dalji rad predstavlja kršenje Ugovora o Energetskoj zajednici. Produžavanje rada Bloka 5 političkim odlukama ne može poništiti međunarodne obaveze Bosne i Hercegovine, navode iz Aarhus centra u BiH.
Oni podjećaju da je Sekretarijat Energetske zajednice je još...
Foto: Jelena Jevđenić/Impuls
Tranzicija na zelenu energiju je neophodna za smanjenje emisije ugljenika, ali takođe izaziva zabrinutost zbog njenog potencijalnog uticaja na ekosisteme. Od solarnih farmi koje se prostiru na hektarima zemlje do hidroelektrana koje utiču na migracije riba.
Proizvodnja energije, dobijena iz sunčeve svjetlosti, vjetra, vode i geotermalne aktivnosti, smanjuje emisiju gasova staklene bašte, štiti klimu i nudi jeftiniju i efikasniju alternativu fosilnim gorivima. Ona predstavlja jasan put ka zdravijoj i čistijoj planeti. Širom svijeta, primjena obnovljivih izvora energije se ubrzava kako bi se ispunili uslovi Pariskog sporazuma, koji definiše globalnu obavezu da se povećanje prosječne globalne temperature ograniči na...
Foto: Impuls
Globalni sporazum o zaštiti biodiverziteta na otvorenom moru stupio je na snagu danas, pružajući zemljama pravno obavezujući okvir za suočavanje sa prijetnjama poput prekomjernog ribolova i ispunjavanje cilja zaštite 30% okeanske životne sredine do 2030. godine.
Autor: Impuls
Sporazum UN-a, poznat i kao Biodiverzitet van nacionalne jurisdikcije (BBNJ), finalizovan je u martu 2023. godine nakon 15 godina pregovora. Ovaj sporazum omogućiće stvaranje globalne mreže „zaštićenih morskih područja“ u ogromnim i ranije neregulisanim okeanskim ekosistemima koji se nalaze u međunarodnim vodama.
„Dijve trećine okeana i polovina površine planete će po prvi put imati sveobuhvatni pravni režim“, rekao je Adam Makarti, prvi pomoćnik...
U Evropskoj uniji postoji ogroman neiskorišćen potencijal za proizvodnju električne energije fotonaponskim - solarnim panelima na krovovima, koji bi mogli da pokriju više od polovine potrošnje u gotovo svim zemaljama članicama, pokazuje nova studija.
Istraživači su na osnovu satelitskih snimaka analizirali veličinu i funkciju 271 milion objekata i procijenili da je ukupna površina krovova oko 37.370 kvadratnih kilometara.
Od toga je 10.000 kvadratnih kilometara pogodno za korišćenje solarne energije, sa potencijalnim kapacitetom od 2,3 teravata i proizvodnjom od 2.750 teravat-sati godišnje sa sadašnjom fotonaponskom tehnologijom.
Utvrđeno je da većina država EU, osim Kipra, Finske i Švedske, pomoću fotonaponskih panela na krovovima može...
Foto: Bisesh Gurung/Unsplash
Zimske sezone u Himalajima u posljednjih pet godina bilježe znatno manje snijega nego što je bio prosjek između 1980. i 2020. godine, prenosi BBC.
Na azijskom planinskom vijencu Himalajima tokom zime pada znatno manje snijega nego ranije, zbog čega su vrhovi i planine u mnogim dijelovima regiona ogoljeni i kameniti u periodu kada bi trebalo da budu prekriveni snježnim pokrivačem, navode meteorolozi.
Prema njihovim podacima, većina zimskih sezona u posljednjih pet godina zabilježila je količine snježnih padavina ispod prosjeka iz perioda od 1980. do 2020. godine, prenosi BBC.
Porast temperatura dovodi do toga da se i male količine snijega brzo...
Foto: Pixabay
Evropski naučnici upozorili su da se svijet brzo približava granici zagrijavanja od 1,5 stepeni celzijusa, što predstavlja prag za sve opasnije klimatske promjene.
Prosječne globalne temperature sada su oko 1,4 stepena celzijusa više nego u predindustrijskom razdoblju, prema podacima koje je u srijedu objavila služba za planetarna posmatranja Evropske unije Copernicus, piše Politico.
Naučnici su također utvrdili da je 2025. bila treća najtoplija godina otkako postoje mjerenja.
Ako se ovaj trend nastavi, temperature će probiti granicu od 1,5 stepeni postavljenu Pariškim sporazumom prije kraja ove decenije. U tom istorijskom klimatskom sporazumu iz 2015. godine vlade su se obavezale da će ograničiti...
Foto: Ivars Utinans/unsplash
Sve učestalije, duže i ekstremnije suše guraju Amazonsku prašumu ka stanju koje naučnici opisuju kao nešto što do sada nije zabilježeno.
Riječ je o takozvanoj "hipertropskoj" klimi - uslovima koji prevazilaze ono što u modernim vremenima podrazumijevamo pod tropskom šumom, prenosi ekapija.
Amazonija je već pod "pritiskom"
Međunarodni tim istraživača, koji je više od 30 godina prikupljao podatke širom Amazonije, upozorava da se ovo prostranstvo već nalazi pod ogromnim pritiskom. Drveće se suočava sa višim temperaturama i sušama kakve ranije nisu postojale, a njihova sposobnost da upiju ugljen-dioksid postepeno slabi.
Analizom reakcija drveća i zemljišta tokom ekstremno toplih i suvih perioda,...
