Foto: Pixabay
Globalno zagrijavanje izazvano ljudskim djelovanjem bilo je uzrok dvije od tri smrti od vrućine tokom ljeta u Evropi, pokazuje analiza istraživača sa londonskog Imperijal koledža.
Od juna do avgusta je prema procjenama zbog vrućine umrlo 24.400 ljudi, od čega se 16.500 slučajeva pripisuje dodatnoj toploti izazvanoj emisijom gasova s efektom staklene bašte, pokazuje brza analiza koja još nije poslata na recenziju, prenosi Gardijan.
Prema studiji koju su epidemiolozi i klimatolozi sproveli u 854 velika grada, prosječna temperatura u gradovima je zbog klimatskih promjena viša za 2,2 stepena, što je značajno povećalo broj smrtnih slučajeva od ekstremnih vrućina.
Koautorka izvještaja i klimatolog...
Foto: SNIK Atom
Mreža za zaštitu prirode u Bosni i Hercegovini započinje istraživanje biološke raznolikosti rijeke Krivaje na području Zavidovića i Olova.
Autor: Impuls
U okviru naučno-istraživačkog kampa, koji će biti smješten u bazi Gorske službe spašavanja Zavidovići u naselju Dištica, od 17. do 21. septembra 2025. godine, desetine eksperata iz cijele Bosne i Hercegovine učestvovat će u proučavanju ovog jedinstvenog riječnog ekosistema.
-Svrha istraživanja je osigurati relevantne i pouzdane informacije o biološkoj raznolikosti rijeke Krivaje, koje će poslužiti kao temelj za trajnu zaštitu i održivo upravljanje ovim vrijednim prirodnim područjem, koje je prema važećem prostornom planu predviđeno za zaštitu u rangu nacionalnog...
Foto: klix
Prije dva dana, na području gornjeg toka rijeke Neretve, neposredno ispod hidroelektrane Ulog, desila se opet ekološka katastrofa. Od izgradnje hidroelektrane Ulog ovo nije prvi pomor ribe i zagađenje Neretve u tom dijelu, no do sada, mještani tvrde, nije bilo ovoliko masovno uginuće.
Autor: Impuls
Prema riječima Mirsada Trešnje, sekretara Organizacije sportskih ribolovaca Konjic, evidentirano je masovno uginuće ribe u dužini od nekoliko kilometara nizvodno od brane.
"Radi se o potezu dugom 5–6 kilometara, tačno ispod brane koja se nalazi na entitetskoj liniji. Na tom dijelu rijeke primijećene su ogromne količine mrtve ribe, možemo govoriti o stotinama hiljada komada. Ovo je...
Ilustracija
Mikroplastika se ne nalazi samo u vodi, već i u svakodnevnim napicima. Najviše je ima u vrućem čaju i kafi, naročito kada se piju iz jednokratnih čaša
Mikroplastika je svuda oko nas – od najdublje tačke okeana do „krova sveta”, od zemljišta do oblaka. Sitnih plastičnih čestica ima i u nama samima: naučnici su je pronašli u mozgu, krvi, jetri, bubrezima, placenti i testisima ljudi.
U naša tela mikroplastika dospeva kroz hranu koju jedemo, kao i pića koja pijemo. Ranija istraživanja otkrila su komadiće plastike i u flaširanoj vodi i u česmovači, ali nova studija pokazuje da su još zagađenija –...
Prašuma Perućica; Foto: Wikimedia
„Zaštita prašuma nije samo pitanje očuvanja biodiverziteta – to je i pitanje odgovornosti prema budućim generacijama, klimatskoj otpornosti i međunarodnim obavezama koje BiH ima kao potpisnica brojnih ekoloških konvencija“.
Piše: Jelena Jevđenić
Prašume su jedni od najvrjednijih ekosisitema u kojima obitava veliki broj biljnih i životinjskih vrsta, čisti izvori i vodotoci. Kako u njima nije bilo djelovanja čovjeka, prašume su i jedne od rijetkih predjela bez zagađenja.
Ove šume apsorbuju ogromne količine ugljen-dioksida. Prašume Dinarida, uključujući Lom i Perućicu, imaju izuzetno visoku zapreminu žive drvne mase i mrtvog drveta, što ih čini najvećim skladištima ugljenika u Evropi.
Centar za životnu...
Foto: Unsplash
Ni insekti na izolovanim ostrvima nisu imuni na ljudski uticaj koji je njihove srodnike širom svijeta doveo na rub opstanka, pokazalo je novo istraživanje populacija mrava na Fidžiju. Analiza DNK endemskih primjeraka iz muzeja otkrila je da se čak 79% populacija mrava u ovom pacifičkom arhipelagu smanjuje, piše The Guardian.
Procjenjuje se da su stotine hiljada vrsta insekata nestale u posljednjih 150 godina, a vjeruje se da svijet trenutno gubi između 1% i 2,5% svoje preostale biomase insekata svake godine. Pad je toliko drastičan da mnogi entomolozi govore o "apokalipsi insekata". Uprkos alarmantnim brojkama, dugoročni podaci za pojedine populacije...
Foto: UG Fojničani Maglaj
Danas je u Brezi počeo narodni zbor pod sloganom „Za rudare, zemlju i vodu“. Zbor se održava od 12. do 14. septembra 2025. godine, a na njemu učestvuju ekološki aktivisti, rudari i sindikati iz Bosne i Hercegovine i drugih evropskih zemalja.
Piše: Jelena Jevđenić
Organizator zbora je Združeni balkanski otpor i rad – ZBOR, neformalni transnacionalni kolektiv i platforma koju čine aktivistkinje i aktivisti, naučno i kulturno radništvo iz raznih dijelova Balkana i šire, koji djeluje od 2023. godine.
Pitanje energije i energetske tranzicije je jedno od najvažnijih pitanja za naše društvo, a to je i glavna tema ovog...
Foto: Kay Lau/Unsplash
Nagli rast upotrebe jednokratnih maski za lice tokom pandemije kovida ostavio je hemijsku tempiranu bombu koja bi mogla da našteti ljudima, životinjama i životnoj sredini, pokazuje istraživanje.
Milioni tona plastičnih maski za lice koje su ljudi koristili da se zaštite od virusa sada se raspadaju, oslobađajući mikroplastiku i hemijske aditive, uključujući endokrine disruptore koji utiču na hormone, prenosi Gardijan.
Kao rezultat toga, oprema koja je bila namjenjena zaštiti ljudi tokom pandemije sada predstavlja rizik po zdravlje ljudi i planete, potencijalno generacijama.
"Ova studija je istakla hitnu potrebu da se preispita način na koji proizvodimo, koristimo i odlažemo maske za lice",...
Foto: infobijeljina.com
U Bosni i Hercegovini i dalje postoji 271 gromobran s ugrađenim radioaktivnim izvorom koji predstavlja ozbiljnu opasnost po živote i zdravlje ljudi i životnu sredinu.
Piše: Miljan Kovač
Iako su morali biti uklonjeni prije više od trideset godina, država nema sistematsko rješenje za ovaj problem, a nadležni ležerno odgovaraju da u Bosni i Hercegovini ne postoji centralno skladište za njihovo skladištenje.
Da stvar bude još gora, utisak je da se o rješenju problema ozbiljno i ne razmišlja, iako su u međuvremenu pored ovih opasnih objekata ponegdje nikle i stambene zgrade i drugi objekti u kojima, nesvjesni opasnosti, ljudi rade i borave.
U...
Foto: Unsplash
Samo 14 kompanija je zagađivalo toliko da pojedinačno izazove preko 50 toplotnih talasa, što bi, prema riječima naučnika, bilo praktično nemoguće bez klimatskih promjena.
Najveći svjetski proizvođači fosilnih goriva i cementa intenzivirali su stotine toplotnih talasa širom svijeta u ovom vijeku, rezultati su to prve studije te vrste.
Istraživači su proučili 213 toplotnih talasa koji su se dogodili između 2000. i 2023. godine u 63 zemlje. Koristeći dobro uspostavljen okvir za atribuciju zasnovanu na ekstremnim događajima, prvo su ispitali koliko su ovi događaji intenzivniji i vjerovatniji zbog klimatskih promjena. Zatim su identifikovali pojedinačne doprinose 180 velikih kompanija za fosilna goriva...
