Foto: Igor Kalaba/CZZS
„Gornji horizonti“ možda zvuče kao grandiozan energetski poduhvat, ali u stvarnosti ovaj projekat je opasan zahvat za hercegovačku prirodu. Dok se iz budžeta izvlače ogromna sredstva, cijena koju plaća zdrava životna sredina mogla bi biti nepopravljiva. Naučnici apeluju da gubimo vrste i prije nego što smo uopšte uspjeli da ih pronađemo i dokumentujemo. Mještani su sve više razočarani u ovaj projekat, jer od nekadašnje razvojne ideje sad su vidljivije razorne posljedice.
Piše: Jelena Jevđenić
"Gornji horizonti" je hidroenergetski megaprojekat kompleksnih i velikih zahvata za preusmjeravanje voda iz sliva rijeke Neretve u sliv Trebišnjice, čija je osnovna svrha iskorištavanje vodenog...
Foto: Pexels
Broj zaposlenih u ekonomiji koja se bavi zaštitom životne sredine u Evropskoj uniji porastao je za 2,2 miliona u posljednjih deset godina, uz prosječan godišnji rast od 5,5 odsto, saopštio je Eurostat.
Prema podacima evropske statističke službe, u ovom sektoru je 2014. godine bilo zaposleno 3,6 miliona ljudi, dok je 2023. broj porastao na 5,8 miliona.
U odnosu na 2022. godinu, zaposlenost je tokom 2023. godine porasla za 4,2 odsto, što potvrđuje stabilan uzlazni trend u takozvanoj „zelenoj ekonomiji“.
Ova radna mjesta obuhvataju širok spektar aktivnosti, od upravljanja otpadom i otpadnim vodama, do mjera energetske efikasnosti u građevinarstvu, proizvodnje energije iz...
Foto: Jo Simon/Wikipedia
Aletški glečer, koji je početkom devedesetih bio dug 24 kilometra i pokrivao gotovo 129 kvadratnih kilometara, do danas se značajno smanjio.
U srcu švajcarskih Alpa, okružen vrhovima poput Jungfraua i Menha, prostire se Veliki Aletški glečer. Najveći i najduži u Alpima, ovaj ledeni div nije samo prizor koji oduzima dah, već i ključni rezervoar slatke vode i osjetljiv pokazatelj klimatskih promjena koje preoblikuju našu planetu. Njegova sudbina danas visi o koncu, a priča o njegovom povlačenju upozorenje je koje odjekuje daleko izvan alpskih dolina, prenosi Magazin.hr.
Glečer koji vidljivo nestaje
Podaci o povlačenju Aletša neumoljivi su i svjedoče o dramatičnim...
Foto: Greenpeace
Oko 70% emisija metana iz fosilnih goriva u 2025. poticalo je iz 10 zemalja s najvećim emisijama, a intenzitet metana u proizvodnji nafte i plina razlikuje se među zemljama više od 100 puta.
Emisije metana iz energetskog sektora ostale su blizu rekordnih nivoa u 2025. godini bez znakova globalnog pada, upozorava IEA u izvještaju Global Methane Tracker 2026, predstavljenom na skupu G7 u Parizu. Uprkos tome što obveze smanjenja metana sada pokrivaju više od polovine globalne proizvodnje nafte i plina, emisije su se stabilizirale blizu rekordnih nivoa – što ukazuje na veliku razliku između postavljenih ciljeva i stvarne provedbe.
Oko...
Foto: Impuls
Gradovi su obično od 1 do 3 stepena Celzijusa topliji od okolnih prigradskih naselja i sela, jer asfalt i beton apsorbiraju toplinu sunca i polako je zrače.
Neki gradovi mogu biti i do 7 stepeni celzijusa topliji. Taj je efekt poznat kao gradsko toplotno ostrvo.
To može biti opasno. U vrlo vrućim uslovima dehidracija i toplotna iscrpljenost postaju stvarni rizici.
Ako postane prevruće, može biti smrtonosno.
Postoji jedan jednostavan protivotrov: gradsko drveće. Vlasti širom svijeta posadile su više drveća kako bi se suprotstavile vrućini.
Ali koliko je ovo efikasno? Koliko bi gradovi bili topliji bez drveća?
-Da bismo to saznali, analizirali smo podatke iz...
Foto: Neha Maheen Mahfin/Unsplash
Nova studija brazilskih naučnika pokazala je da bi sjemenke moringe, biljke koja se stoljećima koristi za pročišćavanje vode, mogle postati održiva alternativa hemikalijama u uklanjanju mikroplastike iz pitke vode.
Moringa, koja se često naziva “drvom života” ili “čudotvornim drvom”, biljka je porijeklom iz Indije, poznata po svojoj otpornosti na sušu i nutritivnosti.
Stoljećima se koristi u prehrani, tradicionalnoj medicini i za pročišćavanje vode, a naučnici sada istražuju njezin potencijal u rješavanju jednog od rastućih globalnih ekoloških problema – zagađenja mikroplastikom u vodi.
Nova studija Državnog sveučilišta São Paulo u Brazilu, objavljena u naučnom časopisu ACS Omega, pokazuje da ekstrakt...
Sir David Attenborough/printskrin
Britanski javni servis BBC će organizovati proslavu 100. rođendana najčuvenijeg izvještača o prirodi Sir Davida Attenborougha u Rojal Albert Holu, u bioskopima će se prikazivati njegovi filmovi o prirodi, a prijatelji nedjeljama hvale njega i njegov rad.
Attenboroughu će vjerovatno biti neprijatno zbog sve te pažnje povodom njegovog 100. rođendana koga slavi danas, rekao je Alister Fotergil, producent nekih od Attenboroughovih najpoznatijih dokumentarnih filmova.
"Uvijek je jasno govorio svima nama koji rade s njim 'Zapamtite, životinje su zvijezde, nisam ja'", rekao je Fotergil za AP.
"Iznenađujuće je za nekog ko je jedan od najčuvenijih ljudi na planeti, da uopšte ne...
Panorama Glamočkog polja/ Foto: Siniša Šolak
Od maja 2026. godine počinje realizacija projekta „Glamočki krš – riznica biljaka i prirodnih fenomena“, koji uz podršku Centra za životnu sredinu realizuje udruženje Tropolje i Zapadne strane iz Glamoča.
Projekat za cilj ima prikupljanje podataka i edukaciju o biljkama i prirodnim fenomenima Glamoča i njegove okoline. Dio aktivnosti će biti realizovan u prirodi, dok će serija predavanja biti održana u novootvorenom Kulturnom centru „Miroslav Čangalović“ u Glamoču.
Konkurs za kreativce
Projekat započinje javnim konkursom za literarne i likovne radove ili fotografije na temu Glamočkog kraškog polja za koji su predviđene i nagrade. Nakon toga slijede predavanja...
Foto: UG "Fojničani Maglaj"
Na ovaj korak su se odlučili poslije svih pokušaja i apela institucijama da utvrde odgovornost za prisustvo olova i drugih teških metala u krvi građana.
Piše: Jelena Jevđenić
Više od 60 građana Vareša, zajedno s udruženjima “Opstanak” i “Vareška eko-inicijativa”, odlučilo je potražiti pravdu na sudu. Juče su potpisane krivične prijave protiv kompanija Eastern Mining, Adriatic Metals i DPM Metals, ali i protiv vlasti na entitetskom i kantonalnom nivou, zbog osnovane sumnje na ozbiljno zagađenje životne sredine, te ugrožavanje zdravlja stanovništva uslijed prisustva teških metala na području Vareša.
Na ovaj korak su se odlučili poslije svih pokušaja i apela...
Foto: Impuls
Povratak uglju, o kojem se govorilo nakon sukoba u Iranu vjerovatno će biti mnogo manji nego što se mislilo, pa će ove godine rezultirati globalnim porastom proizvodnje energije iz uglja od najviše 1,8%.
Podaci pokazuju da do danas nije bilo “povratka na ugalj” u 2026. godini.
Dok su neke zemlje, kao što su Japan, Pakistan i Filipini, odgovorile na poremećene isporuke gasa planovima za povećanje upotrebe uglja, nova analiza pokazuje da će te akcije vjerovatno rezultirati isključivo “malim porastom”.
Tačnije, pad proizvodnje energije iz uglja u nekim zemljama i potencijal za usporavanje rasta globalne potražnje za električnom energijom mogli bi značiti...
