Foto: Fojničani Maglaj
Krajem aprila započeta je izgradnja pješačkog mosta prema pećini Mokra megara na Ozrenu, a početkom maja počelo je još jedno naučno istraživanje ove pećine.
Piše: Jelena Jevđenić
Udruženje „Fojničani Maglaj“ već godinama aktivno rade na istraživanju planine Ozren i povezivanju entiteta, institucija i građana kako bi se ova planina zaštitila. Zadnjih godina organizovali su nekoliko naučnih istraživanja koja su pokazala bogatstvo ovog predjela.
Prije dvije godine kada smo razgovarali sa sekretarom udruženja njihova vizija je bila da se napravi jedan takozvani pećinski park, gdje bi bila omogućena posjeta svim ljudima koji su zainteresovani za posjetu pećinama. Prvi koraci u ovom naumu već se realizuju. Izgradnjom pješačkog mosta prema Mokroj megari otvara se lakši pristup građanima ovom prirodnom raritetu.
Foto: “Fojničani Maglaj”
„Izgradnja pješačkog mosta prema pećini Mokra megara predstavlja važan korak u uređenju turističke infrastrukture i razvoju održivog turizma na području planine Ozren. Ova investicija, koju finansira Misija OSCE-a u BiH uz podršku Udruženja građana Fojničani i općine Maglaj, omogućit će siguran i lakši pristup pećinskom kompleksu za posjetioce, istraživače i lokalno stanovništvo s obje strane entitetske linije. Radi se o početnoj fazi infrastrukturnog opremanja ovog vrijednog lokaliteta koji iz dana u dan privlači sve veću pažnju posjetitelja“, navodi za Impuls Davor Šupuković, sekretar udruženja „Fojničani Maglaj”.
On dodaje da pećinski kompleks Mokra megara, koji obuhvata pet speleoloških objekata – Mokru i Suhu megaru, Mali i Veliki ponor te Poljsku jamu – predstavlja izuzetnu prirodnu, naučnu i ekološku vrijednost.
„Mokra megara je prirodni kolektor brojnih potoka s vrhova Ozrena te jedinstveno stanište za najmanje dvije endemske vrste. Tokom četvorogodišnjih istraživanja, koje UG Fojničani Maglaj realizira s partnerima iz Mreže za zaštitu prirode, potvrđeno je da Mokra megara predstavlja jedino poznato svjetsko stanište maglajskog golemaša (Duvalius maglajensis), endemskog insekta opisanog još 1908. godine“, ističe Šupuković.
Davor Šupuković, foto: Ustupljena foto
„Osim toga, u pećinskom kompleksu je prošle godine otkrivena i nova, do sada nauci nepoznata vrsta slijepog pauka, ozrenski pauk (Porrhomma ozrenense), nazvan po planini Ozren, što dodatno potvrđuje ekološku vrijednost ovog lokaliteta. Mokra megara je i značajno utočište za brojne vrste šišmiša, među kojima se posebno izdvaja veliki potkovičar (Rhinolophus ferrumequinum), koji je već nestao iz nekih evropskih zemalja“, dodaje on.
I ove godine UG Fojničani Maglaj zajedno s Centarom za krš i speleologiju iz Sarajeva, organizacijom SNIK Atom Zavidovići i Mrežom za zaštitu prirode u BiH počeli su istraživanje biološke raznolikosti pećinskog kompleksa Mokra megara, kao prilog stručnom obrazloženju za proglašenje ovog dragocjenog lokaliteta zaštićenim područjem prirode. Za ovu pećinu kažu da je prirodni fenomen. Pećina ima aktivni vodeni tok i sastoji se od pećinskih kompleksa, a pronađena je i špilja s jezerom.
„Iako smo proteklih godina prikupili već puno podataka, posebno o šišmišima i endemskim vrstama, dodatno ćemo istražiti pet pećina, Mokru i Suhu megaru, Mali i Veliki ponor, Poljsku jama, kao i njihovu okolinu. Istraživanja će sada uključivati i botaniku, sisare, ptice, vodozemce, gmizavce, insekte i gljive, uz dodatne speleološke i hidrogeološke analize. Nadamo se da ćemo do kraja ljeta završiti izradu stručne podloge i nacrt zakona kojim se zaštita planine Ozren proširuje i na teritorij Federacije BiH.“, navode iz ovog udruženja.
Već u prvim danima istraživanja na lokalitetu Velikog ponora zabilježeno je značajno otkriće – rijetka vrsta gljive Hansenopezia decora po prvi put pronađene u Bosni i Hercegovini.
„Ova vernalna gljiva raste isključivo na bogatim vapnenastim tlima pomiješanim s raspadajućim ostacima stabala i to u planinskim, altimontanim područjima. Do sada su poznata samo dva nalazišta u svijetu, prvi put je otkrivena u Hrvatskoj, u Gorskom kotaru prije četiri godine, a sada i na planini Ozren – još jedan u nizu dokaza o biološkoj vrijednosti ovog podučja“, ističu iz udruženja “Fojničani Maglaj”.
Foto: UG “Fojničani Maglaj”
Ova istraživanja su važna, posebno zbog priče o geološkim istraživanjima Ozrena. Važan je i pristup građanima do ovih mjesta, jer na taj način se širi spoznaja o važnosti Ozrena i borbi za zaštitu. Lokalno stanovništvo se već dvije godine bori da se na ovoj planini ne otvaraju rudnici koji bi ugrozili prirodu i doveli u pitanje njihov opstanak na tom lokalitetu.
Nadu za očuvanje Ozrena daje i nedavna odluka grada Doboj, prema kojoj se planina Ozren proglašava zaštićenim područjem prirode s održivim korišćenjem prirodnih resursa.
Prema riječima Šupukovića, Federalno ministarstvo okoliša i turizma prepoznalo je značaj pećinskog kompleksa Mokra megara i putem opšine Maglaj finansira izradu stručne dokumentacije za zakonsku zaštitu.
„Proces proglašenja kompleksa Mokra megara zaštićenim područjem prema IUCN kategorijama je u toku, a očekuje se da će biti finaliziran do kraja godine, najvjerovatnije u kategoriji spomenik prirode. Zaštita ovog pećinskog kompleksa predstavlja važan korak ka proširenju zaštite planine Ozren i na teritoriju Federacije BiH. Podsjećamo da je Skupština grada Doboja nedavno jednoglasno donijela odluku o proglašenju Ozrena zaštićenim prirodnim područjem, što dodatno potcrtava potrebu i opravdanost koordinirane međuentitetske saradnje na zaštiti prirode“, naglašava Šupuković.
Ova saradnja između organizacija civilnog društva iz Federacije BiH i Republike Srpske već je rezultirala nizom konkretnih aktivnosti na Ozrenu, od zajedničkih istraživanja, preko izgradnje turističke infrastrukture do pripreme zakonskih osnova za proglašenje zaštićenih područja prirode, što zasigurno predstavlja model dobre prakse za cijelu Bosnu i Hercegovinu.
Branje trave ive na Ozrenu – biljka koja je zaštitila Gostilj i sačuvala običaje