 objavila 9. aprila 2026. godine, carski pingvin i antarktička){kind=link}
Foto: Wikipedia
U ažuriranju Crvene liste koje je Međunarodna unija za zaštitu prirode (IUCN) objavila 9. aprila 2026. godine, carski pingvin i antarktička krznena foka zvanično su prekategorisani u status ugroženih vrsta.
Autor: Impuls
Carski pingvin i antarktička krznena foka su sada ugroženi, prema Crvenoj listi ugroženih vrsta IUCN. Klimatske promjene na Antarktiku dovode do promjena u morskom ledu koje će, prema projekcijama, dovesti do prepolovljenja populacije carskih pingvina do 2080-ih, dok je smanjena dostupnost hrane već dovela do smanjenja populacije antarktičkih krznenih foka za 50 posto od 2000. godine. Južni morski slon je takođe sada u opasnosti od izumiranja zbog bolesti.
„Ova važna otkrića trebalo bi da nas podstaknu na akciju u svim sektorima i nivoima društva kako bismo se odlučno pozabavili klimatskim promjenama. Smanjenje broja carskih pingvina i antarktičkih krznenih foka na Crvenoj listi IUCN-a je poziv na buđenje o realnosti klimatskih promjena. Dok se zemlje pripremaju da se okupe na Konsultativnom sastanku o Antarktičkom sporazumu u maju, ove procjene pružaju bitne podatke za informisanje o odlukama u vezi sa ovim veličanstvenim kontinentom i njegovim impresivnim divljim životinjama. Uloga Antarktika kao „zaleđenog čuvara“ naše planete je nezamjenljiva – nudi nebrojene koristi ljudima, stabilizuje klimu i pruža utočište jedinstvenim divljim životinjama“, rekla je dr Gretel Agilar, generalna direktorka IUCN-a.
„Pingvini su već među najugroženijim pticama na Zemlji. Prelazak carskih pingvina na listu ugroženih je oštro upozorenje. Klimatske promjene ubrzavaju krizu izumiranja pred našim očima. Vlade moraju da djeluju sada kako bi hitno dekarbonizovale naše ekonomije“, rekao je Martin Harper, izvršni direktor BirdLife International-a, koji je koordinirao procjenu carskih pingvina kao autoritet za ptice na Crvenoj listi IUCN-a.
Foto: Pexels
Carski pingvin (Aptenodytes forsteri) je na Crvenoj listi IUCN-a prešao sa kategorije „blizu ugroženosti“ na kategoriju „ugrožena“, na osnovu projekcija da će se njegova populacija prepoloviti do 2080-ih. Satelitski snimci ukazuju na gubitak oko 10 posto populacije samo između 2009. i 2018. godine, što je ekvivalentno više od 20.000 odraslih pingvina.
Glavni uzrok je rano raspadanje i gubitak morskog leda, koji je dostigao rekordno niske nivoe od 2016. godine. Carskim pingvinima je potreban morski led koji je „pričvršćen“ za obalu, okeansko dno ili usukane ledene bregove, kao stanište za njihove mlade i tokom sezone mitarenja, kada nisu vodootporni. Ako se led raspadne prerano, rezultat može biti smrtonosan.
Iako je teško pretvoriti posmatrane tragedije, poput kolapsa kolonije za razmnožavanje u more prije nego što ptići mogu da plivaju, u promjene populacije, modeliranje populacije koje uzima u obzir širok spektar budućih klimatskih scenarija pokazuje da će bez naglog i dramatičnog smanjenja emisije gasova staklene bašte, populacije carskih pingvina brzo opadati tokom ovog vijeka.
S druge strane, antarktička krznena foka (Arctocephalus gazella) je na Crvenoj listi IUCN-a prešla iz kategorije najmanje zabrinjavajuće u kategoriju ugrožene, jer se njena populacija smanjila za više od 50 procenata, sa procijenjenih 2.187.000 odraslih foka 1999. godine na 944.000 u 2025. godini. Kontinuirani pad je posljedica klimatskih promjena, jer porast temperature okeana i smanjenje morskog leda guraju antartktičkog krila ka većim dubinama okeana u potrazi za hladnijom vodom, smanjujući dostupnost hrane za foke. To je dovelo do toga da se dramatično smanjilo preživljavanje mladunaca u njihovoj prvoj godini, što je dovelo do starenja populacije koja se razmnožava. Druge pretnje, poput predatorstva takođe utiču na ovu opadajuću populaciju.
Foto: Steve Burcham/Pexels
Južni morski slon (Mirounga leonina) je prešao sa kategorije „Najmanje zabrinjavajući“ na kategoriju „Ranjiv“ na Crvenoj listi IUCN-a, nakon smanjenja uzrokovanog visokopatogenim ptičjim gripom (HPAI). Došlo je do značajnog povećanja prevalencije ptičjeg gripa širom svijeta od 2020. godine, a proširio se i na sisare. Bolest je pogodila četiri od pet glavnih subpopulacija, ubivši više od 90% novorođenih mladunaca u nekim kolonijama i ozbiljno pogađajući odrasle ženke, koje provode više vremena na plažama nego mužjaci. Postoji sve veća zabrinutost da će se smrtnost morskih sisara povezana sa bolestima povećati sa globalnim zagrijavanjem, posebno u polarnim regionima, gdje životinje nisu imale mnogo prethodnog izlaganja patogenima. Životinje koje žive blizu jedna drugoj u kolonijama, poput južnih morskih slonova, posebno su teško pogođene bolestima.
Foto: Wikipedia
Nove procjene su dostupne na stranici prije objavljivanja Crvene liste IUCN. Nove procjene biće objavljene o profilima vrsta carskih pingvina i foka kao dio šireg ažuriranja Crvene liste kasnije ove godine. Procjena carskih pingvina je izrađena radom Specijalistčke grupe za pingvine IUCN SSC, u koordinaciji sa BirdLife International, autoritetom za ptice na Crvenoj listi IUCN. Procjene foka je izradila Specijalistička grupa za peraje IUCN SSC.