U prošloj godini urađena je prva faza inventarizacije koja je obuhvatila naseljena mjesta: Banjaluka, Priječani, Kuljani, Zalužani, Šargovac, Drakulić, Jagare, Ponir, Debeljaci i Bastasi a planirano je da se područje grada obradi kroz šest faza.
Grad Banjaluka je jedina lokalna zajednica u Republici Srpskoj koja i u 2019. godini nastavlja sa popisom, klasifikacijom i mapiranjem biljnih i životinjskih vrsta na području grada, što predstavlja osnov za njihovu održivu upotrebu, potvrđeno je u Odjeljenju za komunalne poslove.
Osim toga, dobijeni podaci su neophodni u slučajevima zaštite odnosno brendiranja pojedinih proizvoda kao tradicionalnih ili autohtonih.
Budući da područje grada obiluje raznovrsnim biljnim i životinjskim vrstama od kojih se mnoge nalaze i u uredbi o Crvenoj listi zaštićenih vrsta flore i faune RS, Banjaluka je ušla u ovaj projekat 2018. godini, a u ovoj će se provoditi na područjima Bronzanog Majdana, Obrovca, Stratinske, Kmećana, Meline, Subotice i Vilusa.
“Popis, odnosno inventarizacija predstavlja prikupljanje podataka sa terena o tome koje biljne, šumske, animalne i akvatične vrste nastanjuju područje Banjaluke”, istakao je načelnik Odjeljenja za komunalne poslove, Petar Bilčar.
U prošloj godini urađena je prva faza inventarizacije koja je obuhvatila naseljena mjesta: Banjaluka, Priječani, Kuljani, Zalužani, Šargovac, Drakulić, Jagare, Ponir, Debeljaci i Bastasi a planirano je da se područje grada obradi kroz šest faza.
“Dobijeni rezultati omogućavaju niz analiza, kao i planiranje svih zahvata u prirodi, te upravljanje prostorom”, naglasio je Bilčar.
Podaci o genetičkim resursima obuhvataju vrste i staništa gajenih biljaka i životinja, kao i vrste i ekosisteme značajne za proizvodnju ljudske i stočne hrane.
U smislu očuvanja ovih resursa ti podaci omogućavaju dalji monitoring, te identifikovanje promjena u rasprostranjenosti i brojnosti određenih vrsta, čime se dobijaju kvalitetni podaci za procjenu ugroženosti i planiranje zaštite.
“Ne samo da želimo znati koje biljne i životinjske vrste imamo, već i da znamo u kakvom su stanju i da li im prijeti bilo kakva opasnost za njihov opstanak”, zaključio je Bilčar.
(NN)