U pećini Vjetrenica, koja je prema zapisima iz 1977. godine stara blizu pet miliona godina, postoji poseban život. Ono po čemu je prepoznatljiva u svijetu jeste njen životinjski svijet. U njoj živi više od 200 različitih životinjskih vrsta, a mnoge od njih su endemske i prvi su put pronađene i zabilježene upravo u Vjetrenici.
Najzanimljivija i najveća među tim vrstama jeste predator, čovječja ribica.
“Većinom su to životinje adaptirane na život u podzemlju, bez očiju, ili imaju oči koje su zakržljale i vremenom evolucijski sva ostala čula su im jako razvijena osim čula vida. Čovječja ribica je jedna od takvih, oči su joj prekrivene kožom. Ona je jako specifična i može živjeti do 100 godina”, kaže Nikša Vuletić, stručni vodič.
Bilo ljeto ili zima u pećini je uvijek 11 stepeni, u unutrašnjosti se osjeti strujanje zraka ali i snažan vjetar po kojem je pećina Vjetrenica inače i dobila naziv.
U pećini su pronađeni ostaci života ljudi. Po starim predanjima, u davna vremena tu su se skrivali i hajduci, kojima je tama i dubina Vjeternice davala sigurno utočište.
“Iza mene je jedno od najljepših grupa stalagmita u Vjetrenici i mi je zovemo Tursko groblje, zato što postoji priča da je Hadži Beg sa svojom vojskom došao ovdje i njega je to podsjećalo na nišane ili nadgrobne spomenike i od tada, još prije 200 godina ostao je taj naziv Tursko groblje”, otkriva Vuletić.
Od ulaza u Donju Vjetrenicu pa dalje mogu se vidjeti dva jezera i glavni kanal prekriven kaskadnim kamenicama, koje vode do Zlatne dvorana koja se smatra simbolom Vjetrenice. Svake godine sve je više onih koji žele posjetiti ovaj hercegovački dragulj, a najviše tokom ljetnog perioda.
“Ova godina je bila jako dobra, oko 30 posto se povećao broj gostiju za ovu sezonu i mi smo sami iznenađeni”, ističe Teo Tomić, stručni vodič.
Do pećine se nalazi i prvi biospelološki muzej u BiH u kojem su izloženi primjerci životinja koje žive u podzemlju.
“Možete ovdje upoznati sve izložbene primjerke, što se tiče životinjskih i biljnih vrsta, kao i samu hidrografiju i povijest ovoga okružja, sami krš”, dodaje Vesna Slobođan, radnica muzeja.
Skelet leoparda, koji je pronađen 1968. godine na dubini od 1.700 metara u Vjetrenici prebačen je u Zemaljski muzej. Starost skeleta bila je procijenjena na 37.000 godina, dok je na samom ulazu u pećinu postavljena replika pećinskog medvjeda koji je tu živio prije 10.000 godina.