Foto: National Institute of Allergy and Infectious Diseases/Unsplash
Ljudi su sami krivi za širenje opasnih vrsta komaraca, pokazuje nova međunarodna studija u kojoj su učestvovali naučnici s Univerziteta u Beču. Istraživanja otkrivaju alarmantan porast vrsta koje su, uz pomoć čovjeka i globalne trgovine, dospjele u dijelove svijeta u kojima ranije nisu postojale.
Prema studiji objavljenoj u prestižnom časopisu Nature Communications, 45 vrsta komaraca uneseno je u nova područja, a 28 se uspješno nastanilo. To povećava rizik od širenja bolesti poput malarije, denga groznice i zika virusa, prenosi N1.
Glavni uzrok širenja je međunarodna trgovina. Komarci ili njihove larve često se prenesu u...
Foto: Profimedia
Depresija nakon rastanka, nažalost, nije retka pojava.
Rastanak znači mnogo više od kraja ljubavi. On predstavlja kraj nekih vaših planova, dnevne dinamike, sigurnosti, pa i načina života. Zapravo, to je kraj jednog dela vašeg života. Zbog toga se opravdano smatra jednim od najstresnijih životnih događaja.
Prema poznatoj Holms-Raheovoj skali životnih stresnih događaja, koja rangira događaje po intenzitetu stresa koji mogu izazvati, rastanak se nalazi čak na 2. mestu. Odmah nakon gubitka bliske osobe.
Imajući ovo u vidu ne čudi što sa sobom donosi niz emocija. Osećaj tuge i bola sasvim su normalni pratioci rastanka. Neretko se javlja i osećaj krivice, bez...
Foto: InventWood
Američka kompanija razvila je novu vrstu drveta za koje tvrdi da ima do 10 puta veći odnos čvrstoće i težine od čelika, a pritom je do šest puta lakše.
“Superdrvo” je upravo lansirano kao komercijalni proizvod koji proizvodi kompanija InventWood, koju je suosnovao naučnik za materijale Lijangbing Hu, prenosi CNN.
Prije više od deset godina, Hu je krenuo u potragu da ponovo izmisli jedan od najstarijih građevinskih materijala poznatih čovječanstvu. Dok je radio u Centru za inovacije u materijalima Univerziteta Merilend, Hu – danas profesor na Jejlu – pronašao je inovativne načine da preoblikuje drvo. Čak ga je učinio prozirnim...
Foto: Unsplash
Svjetsko prvenstvo u fudbalu 2026. godine donijeće, osim uzbuđenja i takmičenja, rekordne negativne parametre kada se radi o zagađenju, zdravlju i klimi.
Za nekoliko mjeseci, Svjetsko prvenstvo u fudbalu 2026. godine trebalo bi da uđe u istoriju kao najveći pojedinačni sportski događaj na svijetu. Ali, nisu svi uzbuđeni zbog toga.
Naprotiv, raste zabrinutost zbog ekološke cijene znatno proširenog turnira, što izaziva kritike akademika, igrača i navijača.
Od "novih standarda" do "događaja sa najvećom emisijom ugljenika do sada"
Dr Madlen Or je vodeći stručnjak za sport i klimu koja vjeruje da Svjetsko prvenstvo 2026. godine "šalje opasnu poruku o namjerama FIFA i drugih...
Foto: Manuel Torres Garcia/ Unsplash
Naučna istraživanja pokazuju da mačke uspostavljaju duboke veze s ljudima putem hormona oksitocina.
Kad mazite svoju mačku, u vašem (i njenom) mozgu raste nivo hormona ljubavi – oksitocina.
Iako mačke često važe za samostalne i rezervisane životinje, sve više istraživanja pokazuje da one s nama dijele jedinstvenu biološku povezanost – zahvaljujući mozgu i hemiji.
Oksitocin, poznat i kao hormon ljubavi, isti je onaj koji se luči kada majka drži bebu ili kada se prijatelji zagrle. On stvara osjećaj povjerenja, bliskosti i smanjuje stres – a sada znamo da igra ključnu ulogu i u vezi između ljudi i mačaka,...
U dvorani “Obilićevo” 19. oktobra 2025. godine održan je humanitarni turnir u fleg fudbalu "Pink Bowl", koji je organizovao ženski tim kluba američkog fudbala Rebels, povodom oktobra – mjeseca podizanja svijesti o raku dojke.
Autor: Impuls
Na terenu su snage odmjerili muški i ženski članovi tima u miješanom sastavu u prvoj utakmici, a potom su se članice Saveza žena oboljelih od raka dojke “Iskra” okušale u igri protiv ženskog tima Rebelsa.
“Velika nam je čast što smo ugostili članice Saveza žena oboljelih od raka dojke ‘Iskra’, koje su hrabro i sa osmijehom odmjerile snage sa našim timom. Njihova energija, borbenost i pozitivan...
Ilustracija
Kako AI asistenti sve više zamjenjuju tradicionalne internetske tražilice u pristupu vijestima, javno povjerenje moglo bi biti ozbiljno narušeno, upozorio je EBU.
Vodeći AI asistenti pogrešno prikazuju sadržaj vijesti u gotovo polovini svojih odgovora, pokazalo je istraživanje objavljeno u srijedu koje su proveli Evropska radiodifuzijska unija (EBU) i BBC.
Međunarodno istraživanje analiziralo je tri hiljade odgovora na pitanja o vijestima postavljena najpoznatijim AI asistentima – softverskim aplikacijama koje koriste umjetnu inteligenciju za razumijevanje prirodnog jezika i obavljanje zadataka za korisnika, piše Hina.
Procijenjeni su AI asistenti na 14 jezika prema kriterijima tačnosti, navođenja izvora i sposobnosti razlikovanja mišljenja od činjenica, među kojima...
Foto: Unsplash
Transparency International Bosne i Hercegovine je upoznat sa inicijativom državnog poslanika Saše Magazinovića o neregularnostima u sportskim takmičenjima u Bosni i Hercegovini te da je i njima poznato da je dobar dio javnosti nezadovoljan brojnim aferama koje imamo u sportu. Međutim, podaci koje će dobiti od institucija bit će porazni, kao i generalni podaci o procesuiranju korupcije u ovoj zemlji, koje ova organizacija objavljuje svake godine.
- Ovde nije pitanje samo namještanja rezultata. Mislim da treba otvoriti puno šire pitanje korupcije u sportu, uticaja politike na procese i načine trošenja značajnog dijela javnog novca koji izdvajamo kroz poreze za...
Ilustracija
Usred noći svijet ponekad može izgledati kao mračno mjesto. Pod okriljem tame, negativne misli lakše se uvuku u um, a dok ležite budni i gledate u strop, mogli biste početi žudjeti za „zabranjenim užicima“ – cigaretom ili obrokom punim ugljikohidrata.
Brojni dokazi upućuju na to da ljudski mozak funkcionira drugačije kada je budan noću. Nakon ponoći, negativne emocije lakše privlače pažnju od pozitivnih, opasne ideje postaju privlačnije, a inhibicije slabe, piše Science Alert.
Neki istraživači smatraju da je ljudski cirkadijalni ritam duboko uključen u te promjene moždanih funkcija, kako su istaknuli u radu iz 2022. koji sažima dokaze o tome kako...
Foto: Impuls
Kada se vulkansko ostrvo Sirtsej 1963. godine izdiglo iz sjevernog Atlantskog okeana, ponudilo je naučnicima jedinstvenu priliku da posmatraju uspostavljanje života na potpuno novoj i neplodnoj zemlji. Decenijama su ekolozi vjerovali da sposobnost biljaka da dođu do udaljenih i izolovanih mjesta zavisi uglavnom od posebnih adaptacija za širenje na velike udaljenosti: na primjer, vjerovalo se da mesnati plodovi privlače ptice, koje bi jele plod i kasnije raspršivale sjeme, što je tim vrstama davalo prednost u kolonizaciji, piše EurekAlert!
Nova studija objavljena u Ecology Letters dovodi u pitanje ovu dugogodišnju teoriju. Istraživači sa Islanda, iz Mađarske i Španije otkrili su...
