Foto: Arkeonews
Rimsko carstvo je poznato po svojim arenama poput Koloseuma, gdje su se gladijatori borili u krvavim okršajima. Ali da li su neki od tih gladijatora ikada bile žene? Više izvora, uključujući istorijske zapise i umjetničke prikaze, ukazuje na to da su gladijatorke zaista postojale u Rimskom carstvu, ali su bile mnogo rjeđe od svojih muških pandana.
Međutim, ovi dokazi ograničeni su na otprilike desetak tekstova i natpisa i još manji broj predmeta koji ih prikazuju. Na primjer, rimski senat je donio zakone 11. i 19. godine nove ere kojima je zabranio učešće žena iz viših slojeva društva i slobodnorođenih...
Ilustracija/Foto: Rawpixel
Koji je cilj koji postiže „Nemoj pogrešno da me shvatiš“? Kakav efekat ima na onoga kome je upućena, a koja je pozicija onoga koji je upućuje?
Piše: Kristina Pota Radulović
„Nemoj pogrešno da me shvatiš“ je rečenica koju izgovaramo kao uvertiru za neprijatnost koju očekujemo da će nastati nakon onog što planiramo da kažemo drugoj osobi. U situacijama kada pretpostavljamo da naš sagovornik možda neće razumeti ono što kažemo ili da će ga to uznemiriti. Onda kada iznosimo svoj stav ili mišljenje, naročito ako je negativno i ako je velika verovatnoća da se našem sagovorniku neće svideti. Koristimo je kada...
Foto: Robina Weermeijer/ Unsplash
Višejezičnost može odložiti kognitivno starenje i zaštititi od demencije, a efekat se čak povećava s brojem jezika koje govorite, rezultati su istraživanja Univerziteta Triniti u Dablinu.
Istraživanje sprovedeno na više od 86.000 odraslih osoba u 27 evropskih zemalja pokazalo je da ljudi koji redovno govore više jezika u prosjeku sporije stare.
Međunarodni tim pod vodstvom Ogustina Ibaneza, čiji su rezultati objavljeni u časopisu "Nature Aging", uporedio je hronološku starost učesnika s biološkim podacima i obrascima ponašanja, uključujući zdravlje, kondiciju, način života i društvenu aktivnost.
Zatim su izračunali da li su pojedinci biološki mlađi ili stariji od svog hronološkog doba.
Učesnici...
Djeca koja odrastaju u stresnom ili nasilnom okruženju često nose nevidljive posljedice tog iskustva cijelog života. Rana trauma oblikuje strukturu i funkciju mozga i utiče na način na koji osoba reaguje na stres i emotivne situacije u odraslom dobu.
Naučna istraživanja sve više pokazuju da posljedice ranih trauma nisu samo psihološke, već imaju čvrstu biološku osnovu, uključujući molekularne promjene u mozgu. Jedan od ključnih otkrivenih faktora u ovom procesu je protein SGK1, koji povezuje stres iz detinjstva sa povećanim rizikom od depresije i suicidalnog ponašanja.
SGK1 – biološki most između traume i depresije
SGK1, ili serum-glukokortikoidna kinaza 1, funkcioniše kao signalni protein...
Foto: Dr Kit Prendergast
Kako prenosi BBC vrstu "Megachile lucifer" istraživači su pronašli dok su proučavali rijetku divlju biljku koja raste isključivo u oblasti Bremer Ranges, u zlatonosnom dijelu Zapadne Australije, oko 470 kilometara istočno od Perta.
Ženke imaju male rogove
Prema riječima rukovodioca istraživanja, doktorice Kit Prendergast sa Univerziteta Curtin, "izraženo mali rogovi“ prisutni su samo kod ženki i mogli bi služiti za odbranu, prikupljanje polena i nektara ili za sakupljanje materijala poput smole kojom grade gnijezda.
"Ženka je imala te nevjerovatne male rogove na licu", rekla je dr Prendergast za BBC.
"Dok sam pisala opis nove vrste, u to vrijeme sam gledala...
Ilustracija
Ljudi gotovo više ne mogu da razlikuju muziku koju je stvorila vještačka inteligencija od one koju su kreirali muzičari, pokazali su rezultati istraživanja objavljeni u srijedu.
Istraživačka kompanija Ipsos zamolila je 9.000 ispitanika da poslušaju dva isječka muzike generisane vještačkom inteligencijom i jedan isječak muzike koju su stvorili ljudi, u okviru istraživanja sprovedenog za francusku striming platformu Deezer.
„Devedeset sedam odsto njih nije uspjelo da razlikuje muziku koju je u potpunosti stvorila vještačka inteligencija od muzike koju su kreirali ljudi“, navedeno je u saopštenju Deezer-a.
Istraživanje je sprovedeno između 6. i 10. oktobra u osam zemalja: Brazilu, Velikoj Britaniji, Kanadi, Francuskoj, Njemačkoj,...
Foto: Wikipedia
Američki nobelovac, molekularni biolog i genetičar Džejms Votson, najpoznatiji po otkriću strukture DNK 1953, preminuo je u 97. godini.
Votson je bio briljantni, ali kontroverzni američki biolog čije je otkriće strukture DNK 1953. godine uvelo nauku u doba genetike i postavilo temelje za biotehnološku revoluciju krajem 20. vijeka, piše Rojters.
Njegova naučna istraživanja i otkrića otvorila su vrata objašnjenju kako se DNK replicira i nosi genetske informacije, postavljajući temelje za brzi napredak u molekularnoj biologiji.
Njegovo nasljeđe je okaljano u kasnijim godinama nakon što je dospio na naslovne strane zbog zapaljivih rasističkih, seksističkih i homofobičnih izjava u kojima je omalovažavao različite...
Foto: Profimedia
U Sloveniji od 11. novembra na snagu stupa potpuna zabrana stalnog vezivanja pasa.Vlasnici više neće smjeti držati pse na lancu, užetu ili bilo kakvom drugom obliku priveza koji ograničava njihovo slobodno kretanje. Novi propis predviđa i visoke kazne, za kršenje zabrane vlasnicima prijeti novčana kazna do 1600 eura.
Prema novim pravilima, psi moraju imati ograđen prostor koji im omogućava slobodno kretanje, zaklon od vremenskih uslova i sigurnost od bijega.
I dalje ostaje obveza držanja psa na povocu kada se nalazi na javnim mjestima, ali u dvorištima i okućnicama više nije dopušteno stalno vezivanje.
U obrazloženju odluke navodi se da su psi...
Foto: Getty
Gradske vlasti Amsterdama planiraju da na kanalima koji presijecaju grad izgrade stepenice za mačke koje će spasiti ove životinje od davljenja u vodama kanala.
Ulicama Amsterdama, pored mnogobrojnih turista, šetaju i mačke, koje Holanđani vole i cijene, pa su i česti kućni ljubimci stanovnika grada. Amsterdam je grad živopisnih kanala koji su dio UNESCO baštine.
Grad planira da uloži sto hiljada eura u izgradnju posebnih stepenica za mačke.
View this post on Instagram
A post shared by Amsterdam | Travel community (@amsterdamworld)
Amsterdamski kanali postali su smrtonosna zamka za ove životinje, samo u prethodnih šest mjeseci udavilo se 19 mačaka.
Zbog toga su vlasti...
Foto: Freepik
Uzimamo je zdravo za gotovo, ali nula je jedan od najvećih izuma svih vremena, naglašavaju matematičari. Za broj koji ne predstavlja apsolutno ništa, nula je svuda.
Vjeruje se da je sam univerzum počeo od nule. Ona je na dnu odbrojavanja, na sredini brojevne prave i na vrhu sata.
Ako ispraznite svoj tekući račun u banci, nula je – nažalost – depresivna realnost. Pa ipak, naći ćete je na svakoj praznoj stranici i u svakom džepu.
Otvaranjem vrata negativnim brojevima i numeričkoj apstrakciji, nula je otključala čitava polja matematike – od algebre do infinitezimalnog računa i dalje. Kao ključni element binarnog koda...
