Papirus koji je dugo skrivao interesantne činjenice o rimskoj sudskoj praksi
Analiza papirusa iz doba Rimskog carstva donijela je zanimljive podatke o jednom davnom suđenju. Sin notara Gadalijas i njegov saradnik Saulos su, osim što su bili falsifikatori, organizovali fiktivnu prodaju robova i izbjegavali plaćanje poreza. O njihovom suđenju sačinjena je službena bilješka čijom analizom se danas bavi tim stručnjaka.
Naučnici sa Austrijske akademije nauka, Univerziteta u Beču i Jevrejskog univerziteta u Jerusalimu predstavili su nalaze na osnovu sadržaja jedinstvenog papirusa iz fundusa koji se čuva u Upravi za antikvitete Izraela. Papirus nudi nove uvide u rimsko pravo u dijelu Rimskog carstva gdje se govorio grčki jezik.
Osobama koje se u dokumentu spominju, prijetila je opasnost da budu osuđene na težak rad ili smrt. Dokument jasno opisuje primjer jednog neobičnog suđenja u rimskoj provinciji, i to na papirusu u 133 reda, na starogrčkom jeziku.
U studiji objavljenoj u časopisu Tuche, istraživački tim, na osnovu podataka sa papirusa, otkriva kako su se u Rimskom carstvu tretirali finansijski prekršaji.
Konkretno, u dokumentu koji su ispitivali, i koji potiče ili iz rimske provincije Judeje, ili iz provincije Arabije, riječ je o poreskoj prevari koja je uključivala robove.
Papirus daje upečatljiv i direktan uvid u rimsku jurisdikciju i pravnu praksu, kao i važne nove informacije o turbulentnoj eri u kojoj su izbile dvije velike jevrejske pobune protiv rimske vlasti.
Sadržaj papirusa, pronađenog u Judejskoj pustinji, prvi put je dostupan javnosti. Prvobitno je pogrešno klasifikovan kao nabatejski, zatim je desetinama godina bio zagubljen u arhivama. Godine 2014. u novo razmatranje, uzela ga je prof. Hana Koton Paltijel sa Jevrejskog univerziteta u Jerusalimu.
„Dobrovoljno sam se prijavila da sredim i reorganizujem papiruse u laboratoriji za pisane izvore Uprave za antikvitete Izraela. Kada sam ga videla sa oznakom – nabatejski, uzviknula sam da je grčki“, rekla prof. Paltijel u čiju čast je dokument i dobio ime: „P. Koton“.
Profesorka Paltijel je prepoznala složen stil dokumenta i moguće veze sa rimskim sudskim postupcima, pa je okupila međunarodni tim stručnjaka da ga dešifruje i analizira.
U timu su bili dr Ana Dolganov sa Austrijske akademije nauka, prof. Fric Mithof sa Univerziteta u Beču i dr Avner Eker sa Jevrejskog univerziteta.
Utvrdili su da dokument sadrži bilješke tužilaca tokom suđenja pred rimskim zvaničnicima uoči Bar Kohbinog ustanka (132–136). Uključe i sam transkript saslušanja na sudu. Stil kojim je pisan ovaj dokument, istraživači su opisali živahnim, ali i direktnim. Na jednom mjestu, tužilac savjetuje drugog o jačini različitih dokaza i strategiji koja se koristila da se previde ili izbjegnu prigovori.
„Ovaj papirus je izvanredan istorijski izvor zato što nam daje direktan uvid u pripreme za suđenje u ovom dijelu Rimskog carstva”, kaže dr Dolganov.
„Ovo je najbolje dokumentovani rimski sudski slučaj iz Judeje, uz suđenje Isusu”, dodao je dr Eker.
Optuženi imali dugu kriminalnu istoriju
Papirus zapravo detaljno opisuje uzbudljiv slučaj falsifikovanja, utaje poreza i lažnu prodaju i oslobađanje robova u rimskim provincijama Judeja i Arabija, što grubo odgovara današnjem Izraelu i Jordanu.
Glavnooptuženi su bili ljudi nazvani Gadalijas i Saulos i bili su optuženi i za korupciju.
Gadalijas, sin notara i vjerovatno rimski građanin, već je imao kriminalnu istoriju koja je uključivala nasilje, iznudu, falsifikovanje i podsticanje pobune a Saulos, koji mu je bio saradnik, organizovao je fiktivnu prodaju i oslobađanje robova bez plaćanja rimskih poreza.
Optuženi su za falsifikovanje dokumenata koji su im poslužili da sakriju svoje kriminalne aktivnosti.
„Falsifikovanje i poreska prevara podrazumijevali su stroge kazne prema rimskom zakonu, uključujući teški rad ili čak smrtnu kaznu”, objasnila je dr Dolganov.
Opisani slučaj zbio se između dva velika jevrejska ustanka protiv rimske vlasti: Kitosovog rata (115–117 n.e.) i Bar Kohbinog ustanka (132–136 n.e.).
Analiza dokumenta kaže da je bilo i korupcije i falsifikovanja…
Interesantno je, kažu istraživaču, da tekst implicira da su Gadalijas i Saulos bili umješani u pobunjeničke aktivnosti tokom posjete cara Hadrijana tom regionu, dok papirus takođe imenuje Tineja Rufusa, guvernera Judeje pri izbijanju Bar Kohbinog ustanka.
Poslije prethodnih nemira rimske vlasti su vjerovatno gledale na optužene sa sumnjom, povezujući njihove zločine sa širim zavjerama protiv carstva.
„Da li su njih dvojica zaista bili umješani u pobunu, za sada je otvoreno pitanje, ali insinuacija govori o napetoj atmosferi tog vremena”, istakla je dr Dolganov.
Dr Eker ističe da priroda opisanog zločina navodi istraživače na određena pitanja, jer se „oslobađanje robova ne čini kao profitabilan poslovni potez“.
Porijeklo porobljenih nije jasno, ali ovaj slučaj je možda uključivao i ilegalnu trgovinu ljudima. Papirus takođe pokazuje kakvi su bili kapaciteti rimske države da reguliše privatne transakcije čak i u udaljenim regionima.
RTS, tyche.univie.ac.at