Foto: Pixabay
Tektonska ploča na kojoj se nalaze Španija i Portugal počela je polako da se okreće, tvrde naučnici u najnovijoj studiji objavljenoj u časopisu Gondwana Research.
U tekstu, geolozi kažu da tektonski pritisak polako pomjera Pirinejsko poluostrvo oko sebe, budući da se nalazi stisnuto između dvije ogromne geološke sile koje neprestano djeluju.
Pomjeranje se događa tokom hiljada ili miliona godina, pa ga niko neće osjetiti, ali pomaže da se objasni zašto se čini da se zemljotresi u Španiji i Portugalu često pojavljuju.
Španija i Portugal nalaze na tektonskoj ploči, plutajući vrlo sporo na mekšem sloju Zemljinog plašta, a ove ploče se stalno...
Foto: Brana Dukić/CZZS
Centar za životnu sredinu u saradnji sa kolegama iz Republičkog zavoda za zaštitu kulturno-istorijskog i prirodnog naslijeđa 2023. godine počeo je rad na uspostavljanju prvih monitoring programa vrsta za Republiku Srpsku. Program je izrađen tokom 2024. godine, a prve terenske aktivnosti prikupljanja podataka i uspostave monitoringa započele su početkom ove godine.
-Prikupljanje podataka o vrstama veoma je značajno za naučnu zajednicu, jer na taj način mogu da se prate trendovi i stanje populacija određenih vrsta. Nažalost, broj istraživača u Bosni i Hercegovini nije veliki, tako da je količina podataka s kojom trenutno raspolažemo jako mala. Zato je važno...
Foto: Wikipedia
Izuzetan napredak koji vraća vjeru u budućnost
1. Oporavak zelene morske kornjače
Zelena morska kornjača (Chelonia mydas), ugrožena od 1980-ih, doživjela je nevjerovatan povratak. Zahvaljujući posvećenim naporima poput zaštite mijesta za gniježđenje i smanjenja prilova u ribarskim mrežama, ova kultna vrsta je svedena na „najmanje zabrinjavajuću“ na Crvenoj listi IUCN-a. To je dokaz kako ciljana zaštita može da preokrene decenije pada.
2. Iznenađujuće širenje torbara ampurte
Ovaj mali torbar je bio skoro izumro, ali se potpuno oporavio.
Nekada na ivici izumiranja, ampurta (Dasycercus hillieri), mali australijski torbar veličine pacova, proširio je svoju teritoriju za preko 48.000 kvadratnih kilometara između 2015. i 2021. godine...
Foto: Steven Kazlowski
Temperaturni stres zbog klimatskih promjena pokreće genetske mutacije kod polarnih medvjeda na jugu Grenlanda.
To je jedan od načina na koji se ova životinjska vrsta bori sa promjenljivom klimom. Naime, svjetski nivoi morskog leda pali su na rekordno nizak nivo, a zagrijavanje planete podiže nivo mora. Ove promjene ugrožavaju polarne medvjede, koji žive i love na sve manjim ledenim pokrivačima.
Ali grupa polarnih medvjeda na jugu Grenlanda možda evoluira kako bi se nosila sa svojim izazovnim okruženjem. Istraživači su pronašli vezu između promjena u DNK polarnih medvjeda i porasta temperature, piše Live Science.
Studija, objavljena u časopisu Mobile DNA, „pokazuje,...
Ilustracija - rekonstrukcija vinčanske kuće; Foto: Sve o arheologiji
Na arheološkom lokalitetu Srednje Polje u Bradarcu kod Aleksinca otkriveni su izuzetni tragovi svakodnevnog života vinčanske zajednice stari oko 7.000 godina. Među najzanimljivijim nalazima ističe se ukopana peć, koja pokazuje da su Vinčanci već u neolitu poznavali princip podnog grijanja – rješenje koje se danas smatra savremenim standardom udobnog stanovanja.
Piše: Maja Miljević-Đajić
Arheološka iskopavanja na lokalitetu Srednje Polje u Bradarcu kod Aleksinca sprovedena su od 8. do 27. septembra 2025. godine, a rezultati donose izuzetno otkriće o životu zajednice iz vinčanske kulture.
Tokom istraživanja, koje je obuhvatilo tri sonde ukupne površine 31 m²,...
Foto: Pixabay
Kad u školi učimo o Zemljinom jezgru, ono se prikazuje kao savršeno mirna sfera. Glatka, pravilna, savršeno okrugla kao loptica za stoni tenis. Smještena je duboko ispod više slojeva Zemljine unutrašnjosti. Ali prava slika daleko je složenija.
Gvozdeno jezgro naše planete stvara snažno magnetsko polje koje se širi van Zemljine površine sve do svemira. Tamo se sudara sa Sunčevim vjetrovima, stvarajući ono što nazivamo magnetosfera. I upravo ta "projekcija" jezgra pokazuje da ono nije nimalo statično, piše BBC Science Focus.
U posljednje vrijeme, proučavanja seizmičkih talasa koji prolaze kroz slojeve Zemlje otkrivaju da je granica jezgra daleko dramatičnija nego što se...
Foto: Pixabay
Mozak djece mlađe od pet godina prolazi kroz razdoblje nevjerovatno brzog rasta. Upravo zato je iznimno zabrinjavajuće što tu ključnu fazu razvoja nenamjerno ometamo izlažući djecu golemoj količini digitalnog sadržaja. To se još naziva i "truljenjem mozga".
Na raširene štetne posljedice upozorava se u analitičkom izvješću Centra za socijalnu pravdu (CSJ), britanske organizacije usmjerene na politike za borbu protiv siromaštva, piše Futurism.
Fizičke i psihičke posljedice
Da utjecaj ovog masovnog, nekontroliranog "eksperimenta" već ima stvarne posljedice, svjedoče i odgojitelji. "Imam dvoje djece u svom razredu koja fizički ne mogu sjediti na tepihu", izjavila je jedna učiteljica citirana u izvješću.
"Nemaju snagu trupa....
Foto: Google
Australijski regulator interneta najavio je da će zabrana društvenih mreža za tinejdžere mlađe od 16 godina stupiti na snagu 10. decembra.
Meta je počela da zaključava stotine hiljada naloga na Instagramu, Fejsbuku i Tredsu, prije zvaničnog datuma stupanja zakona na snagu, prenosi Rojters.
Komesarka za e-bezbjednost Džuli Inman Grant rekla je da je prvobitno bila zabrinuta zbog "grubog" pristupa blokiranju mlađih korisnika, ali je podržala mjeru nakon što su postepene regulatorne promjene pokazale nedovoljnu efikasnost.
"Došli smo do prekretnice. Naši podaci su valuta koja pokreće ove kompanije, a dizajn platformi sadrži moćne, štetne i obmanjujuće karakteristike protiv kojih se čak i...
Foto: atlasmicologia.blogspot.com
Černobiljska zona isključenja možda jeste zabranjena za ljude, ali otkako je reaktor četvrtog bloka u černobiljskoj nuklearnoj elektrani eksplodirao prije skoro 40 godina, drugi oblici života ne samo da su se doselili, već su preživjeli, prilagodili se i izgleda napredovali.
Djelimično to može biti zbog nedostatka ljudi, ali za barem jedan organizam, jonizujuće zračenje koje se zadržava unutar struktura oko reaktora, može biti prednost.
Tamo, držeći se za unutrašnje zidove jedne od najradioaktivnijih zgrada na Zemlji, naučnici su pronašli čudnu crnu gljivicu koja čudno živi svoj najbolji život.
Ta gljivica se zove Cladosporium sphaerospermum, a neki naučnici smatraju da njen tamni...
Foto: Impuls
Bilo da se radi o sijamskim, perzijskim ili domaćim kratkodlakim mačkama, stotine miliona mačaka žive s ljudima širom svijeta, no unatoč njihovoj popularnosti, naučnicima istorija pripitomljavanja mačaka nije jednostavna za dešifriranje.
Nova studija genoma pruža određeni uvid u to pitanje određivanjem vremena ključne prekretnice u pripitomljavanju mačaka - uvođenja domaćih mačaka u Evropu iz sjeverne Afrike, prenosi Zimo.hr.
Domaće mačke ušle su u Evropu prije otprilike 2000 godina u ranom Rimskom Carstvu, vjerovatno zahvaljujući pomorskoj trgovini, otkrili su naučnici. Neke od ovih krznenih pionira možda su mornari donijeli kako bi lovili miševe na brodovima koji su plovili Mediteranom, prevozeći žito...
