Foto: Freepik
Milioni žena oboljelih od najčešćeg oblika raka dojke mogli bi uskoro biti pošteđeni iscrpljujuće hemoterapije zahvaljujući revolucionarnom genomskom testu.
Rezultati velikog međunarodnog ispitivanja, koji će biti predstavljeni ovog vikenda na najvećoj svjetskoj konferenciji o raku u Chicagu, mogli bi iz temelja promijeniti smjernice liječenja širom svijeta, piše The Guardian.
Liječenje raka dojke, najraširenijeg oblika te bolesti, uobičajeno započinje hirurškim uklanjanjem tumora. Nakon toga se pacijenticama često preporučuje hemoterapija kako bi se smanjio rizik od povratka bolesti.
Međutim, takvo liječenje sa sobom nosi i teške nuspojave koje su fizički i emocionalno iscrpljujuće, poput gubitka kose, osipa, mučnine, nesanice i hroničnog umora. Neke...
Foto: Brett Jordan/Pexels
Sve više ljudi se oslanja na društvene mreže – kao što su TikTok, Instagram, YouTube i Redit – kako bi saznali više o mentalnom zdravlju i komunicirali sa ljudima koji dijele ista iskustva.
Komunikacija se vodi od poznatih poremećaja poput depresije, anksioznosti i šizofrenije, pa do stanja koja se često stavljaju pod „neurodivergentni“ kišobran, kao što su autizam, ADHD (poremećaj pažnje sa hiperaktivnošću), Turetov sindrom i disleksija.
Na primjer, na TikToku je haštag #adhd imao više od 50 milijardi pregleda.
-Željeli smo da istražimo kako platforme društvenih medija oblikuju način na koji razumijemo mentalno zdravlje. Zato smo analizirali više od...
Foto: Unsplash
Sebi često možemo govoriti razne ohrabrujuće poruke, kao na primer: „Čak se i najboljima ponekad desi da pogreše“, ali kada dođe trenutak da smo mi ti koji su pogrešili, prihvatanje toga može biti teško.
Uzmimo za primer činjenicu da mnogi najgledaniji i Oskarom nagrađivani filmovi sadrže greške. Veb sajt IMDb (Internet Movie Data Base – internet baza filmova) redovno izbacuje listu grešaka u poznatim filmovima, poput „Čikaga“. Štaviše, postoji čitav sajt posvećen filmskim greškama. Sportisti mogu promašiti otvoren i lak šut ili udarac, novinski naslovi često sadrže očigledne slovne greške, a manekenkama se dešava da se sapletu i padnu...
Foto: Pixabay
Od pasivnih selekcionih pritisaka do onih koje sami izazivamo, sile koje oblikuju naše kontinuirano evolutivno putovanje podjednako su fascinantne koliko i raznovrsne.
Sada je novo istraživanje otkrilo ranije nepoznat način na koji ljudi koji žive visoko u Andima možda nastavljaju da evoluiraju, a pokretač je iznenađujuće skroman.
Ova populacija bila je među prvima koja je pripitomila danas sveprisutni krompir prije više hiljada godina, što bi moglo da objasni zašto njihova tijela pokazuju dokaze poboljšane sposobnosti varenja skroba.
"Visoki Andi poznati su kao bogat region za razumijevanje ljudske evolutivne adaptacije, na primjer, hipoksije, stanja u kojem tkiva ne dobijaju dovoljno kiseonika. Ovo...
Foto: Charles Darwin Foundation
Tajanstvena mala plava hobotnica otkrivena gotovo 1800 metara ispod voda ostrva Galapagos službeno je identifikovana kao potpuno nova vrsta. Veličine loptice za golf, sićušno stvorenje šokiralo je istraživače tokom dubinske ekspedicije kada se, iznenada, pojavilo na kameri, puzeći po okeanskom dnu u blizini podvodne planine.
Ostrva Galapagosa uz obalu Ekvadora poznati su po životinjama koje se ne nalaze nigdje drugdje na Zemlji, uključujući divovske kornjače i morske iguane. Naučnici su sada na taj popis dodali još jedno izvanredno stvorenje: sićušnu plavu hobotnicu nedavno identifikovanu u dubokim vodama.
Novo opisana vrsta objavljena je u časopisu Zootaxa nakon što su...
Foto: Pexels
Kada ste se zadnji put istinski dosađivali i pustili misli da slobodno teku?
Gotovo kad god imamo priliku, automatski posežemo za pametnim telefonom, pokrećemo podcast, pregledavamo društvene mreže ili pronalazimo nešto novo za raditi.
Ali takva stalna aktivnost može uzeti svoj danak, kaže njemačka neuronaučnica Friederike Fabritius.
Stanje stalne kognitivne zauzetosti može dugoročno negativno uticati na našu sposobnost kreativnog razmišljanja ili regulisanja emocija.
Fabritius objašnjava zašto je važno ne raditi ništa - čak i ako se u početku čini kao neproduktivno vrijeme. Time osiguravamo da naša takozvana Mreža zadanog načina rada (DMN) dobije određeni prostor u našem svakodnevnom životu.
Jednostavno rečeno, DMN je...
Foto: Unsplash
Svjetlaci, sluzave plijesni i rijetki lišajevi među 1109 su vrsta otkrivenih u samo jednom dijelu škotske kišne prašume koja propada. Riječ je o prvom istraživanju provedenom na poluostrvu West Cowal u posljednjih pola vijeka, a provela ga je Fondacija za ruralni pejzaž Argylla (ACT), piše BBC.
Projekt građanske nauke
Istraživanje je dio projekta građanske nauke čiji je cilj bolje razumjeti ulogu kišnih prašuma u očuvanju bioraznolikosti te uspostaviti temeljne podatke o vrstama koje ondje obitavaju. Vijest dolazi u trenutku kada se škotska vlada priprema postaviti nove ciljeve za obnovu prirode, koja je u značajnom padu.
Globalno važno stanište
Prema podacima agencije NatureScot,...
Foto: Andraz Lazic/Unsplash
Kad/ako nam neko kaže da smo osetljiva osoba, retko kad to shvatimo kao kompliment. Pre kao poruku koja između redova ima „Previše dramiš”, „Sve te pogađa”, „Previše si emotivan/a” i slično.
Činjenica je da su neki ljudi osetljiviji od drugih i žive sa tom svojom hronično povišenom sposobnošću da osećaju, kako na telesnom, tako i na emocionalnom nivou. Takva osetljivost nije nikakva mana niti poremećaj, već crta ličnosti. Prepoznata je i istraživana od 1996. godine, kad ju je prvi put objasnila dr Elen Aron.
Biti visokosenzitivna osoba (skraćeno VSO) nije isto što i biti introvert. Visoka senzitivnost više se...
Foto: Aaron Bean/inaturalist.org
Slučajna fotografija snimljena u australijskoj divljini dovela je do ponovnog otkrića biljke za koju se gotovo 60 godina smatralo da je izumrla - dokazujući da obični ljudi s pametnim telefonima tiho mijenjaju nauku.
Nakon što je posmatrač ptica Aaron Bean objavio slike neobičnog grma na sajtu iNaturalistu, botaničar Anthony Bean odmah je prepoznao kao Ptilotus senarius, rijetku vrstu koja je nestala još 1967. godine.
Biljka za koju se vjeruje da je nestala prije nekoliko descenija ponovno je otkrivena u sjevernoj Australiji, zahvaljujući slučajnom opažanju postavljenom na platformu za građansku nauku iNaturalist. Naučnici kažu da ovo izvanredno otkriće ističe kako...
Ozempic, TikTok snimak
Trećina tjelesne mase izgubljene uz pomoć lijekova za mršavljenje poput „vegova“ i „maundžaro“ otpada na mišiće i koštanu masu, a ne na masno tkivo, pokazalo je novo istraživanje.
Ono je predstavljeno na Evropskom kongresu o gojaznosti u Istanbulu.
Autori studije upozorili su da bi korisnici takozvanih injekcija za mršavljenje morali paralelno da rade treninge snage kako bi smanjili rizik od slabosti, preloma i osteoporoze u starijem dobu, prenosi 021.
Istraživanje tima sa Univerziteta u Kopenhagenu obuhvatilo je podatke 1.334 osobe koje su smršale uz pomoć lijekova, barijatrijske hirurgije ili dijete i fizičke aktivnosti.
Kod osoba koje su težinu smanjivale dijetom i...
