Foto: canterbury.ai
Naučnici su razvili novi alat zasnovan na vještačkoj inteligenciji koji može da predvidi rizik za više od 1.000 bolesti i prognozira promjene u zdravlju neke osobe do 10 godina unaprijed.
Ovaj generativni AI alat razvili su stručnjaci iz Evropske laboratorije za molekularnu biologiju, Njemačkog instituta za istraživanje raka i Univerziteta u Kopenhagenu koristeći algoritamske koncepte slične onima koji se koriste u velikim jezičkim modelima.
"Zdravstveni slučajevi često slijede predvidive obrasce. Naš AI model uči te obrasce i može da prognozira buduće zdravstvene ishode", rekao je naučni saradnik na Evropskom institutu za bioinformatiku Tomas Ficdžerald.
Alat funkcioniše tako što procjenjuje vjerovatnoću da...
Foto: Impuls
Uobičajeni konzervansi koji se koriste za očuvanje sigurnosti hrane i produljenje roka trajanja mogli bi biti povezani s povećanim rizikom od nekoliko vrsta raka i dijabetesa tipa 2, pokazuju dvije nove studije iz Francuske. Riječ je o prvim istraživanjima takve vrste u svijetu koja su ispitala ulogu konzervansa u razvoju ovih bolesti, piše CNN.
"Ovo su vrlo važna otkrića za konzervanse koji se ne koriste samo široko na francuskom i europskom tržištu, već i u Sjedinjenim Državama", izjavila je glavna autorica Mathilde Touvier, voditeljica istraživanja u sklopu studije NutriNet-Santé, koja je poslužila kao temelj za oba istraživanja. Studija NutriNet-Santé,...
Foto: Pixabay
Meduze prespavaju trećinu svakog dana, baš kao i mi, uprkos njihovoj nevjerovatno drugačijoj fiziologiji, pokazuje nova studija istraživača sa Univerziteta Bar-Ilan u Izraelu.
Ovo sugeriše da je porijeklo sna izuzetno drevno, jer su se naši ljudski preci odvojili od meduza (filium Cnidaria) još prije otprilike milijardu godina, prenosi 021.
Žarnjaci nemaju centralizovani mozak. Umjesto toga, imaju neuronske mreže koje se protežu duž njihovih tijela. Uprkos toj jednostavnoj neuronskoj organizaciji, primijećeno je da ove vodene plutače spavaju, baš kao i životinje koje imaju nervni sistem.
Međutim, period nepokretnosti i smanjene budnosti nosi rizike.
"Evolucija sna došla je uz velike kompromise za preživljavanje, poput...
Vuk snimljen na Sutjesci; Foto: Ž. Sekulić
Mnogi uvidi ukazuju da je populacija vuka, iako naizgled stalno prisutna i stabilna, pod stalnim je pritiscima, navode iz Centra za životnu sredinu iz Banjaluke.
Oni su u ranijem periodu izradili Program za praćanje 6 vrsta od značaja, a u 2025. godini su nastavili rad na tom polju kroz projekat „Monitoring vuka u Bosni i Hercegovini“ koji je podržan od strane njemačke fondacije EuroNatur i švajcarske fondacije Bernd Ties.
Organizovali su monitoring vuka na četiri pilot područja: Foča – NP “Sutjeska”, Teslić – Borja, Kotor Varoš – Kruševo Brdo i Istočni Drvar – Klekovača.
-Po završetku...
Zemlja će u subotu, 3. januara, dostići svoju najbližu tačku Suncu, zbog čega će prečnik Sunca izgledati malo veći na profesionalnim fotografijama nego u julu, kada je rastojanje između njih bilo maksimalno.
Astronomi Moskovskog planetarijuma tvrde da će se razlika u rastojanju između Zemlje i Sunca u januaru i julu najbolje vidjeti na profesionalnim fotografijama.
Iz Planetarijuma ističu da će 3. januara u 18:15 sati po srednjoevropskom vremenu udaljenost između Zemlje i Sunca biti 147.099.586,2593 kilometra, te da će najveći prečnik Sunca biti vidljiv sa Zemlje 32 minuta i 35 sekundi.
Astronomi su upozorili da bi posmatranje ili fotografisanje Sunca u tom...
Foto: Karla Zarza/Unsplash
Naša osjetila neprestano rade i spajaju se stvarajući bogat multisenzorni svijet koji oblikuje našu percepciju. Definicija pet osjetila u tom smislu postaje nedostatna, a britanski stručnjak objašnjava i zašto.
Rijetko razmišljamo koliko nam tijelo prenosi informacija osim putem naših uobičajenih pet osjetila. Hrapavost kuhinjske radne površine, toplina jutarnjeg sunca ili mekoća kruha sve se bilježe bez svjesnog napora. Barry Smith, direktor Instituta za filozofiju sa Sveučilišta u Londonu, objašnjava u komentaru za The Conversation koliko su ti suptilni osjeti često zanemareni.
Gotovo svaki doživljaj spaja više osjeta istovremeno.
Različiti mirisi u šamponu mogu uticati na to kako percipirate teksturu kose....
Foto: Pixabay
Tektonska ploča na kojoj se nalaze Španija i Portugal počela je polako da se okreće, tvrde naučnici u najnovijoj studiji objavljenoj u časopisu Gondwana Research.
U tekstu, geolozi kažu da tektonski pritisak polako pomjera Pirinejsko poluostrvo oko sebe, budući da se nalazi stisnuto između dvije ogromne geološke sile koje neprestano djeluju.
Pomjeranje se događa tokom hiljada ili miliona godina, pa ga niko neće osjetiti, ali pomaže da se objasni zašto se čini da se zemljotresi u Španiji i Portugalu često pojavljuju.
Španija i Portugal nalaze na tektonskoj ploči, plutajući vrlo sporo na mekšem sloju Zemljinog plašta, a ove ploče se stalno...
Foto: Brana Dukić/CZZS
Centar za životnu sredinu u saradnji sa kolegama iz Republičkog zavoda za zaštitu kulturno-istorijskog i prirodnog naslijeđa 2023. godine počeo je rad na uspostavljanju prvih monitoring programa vrsta za Republiku Srpsku. Program je izrađen tokom 2024. godine, a prve terenske aktivnosti prikupljanja podataka i uspostave monitoringa započele su početkom ove godine.
-Prikupljanje podataka o vrstama veoma je značajno za naučnu zajednicu, jer na taj način mogu da se prate trendovi i stanje populacija određenih vrsta. Nažalost, broj istraživača u Bosni i Hercegovini nije veliki, tako da je količina podataka s kojom trenutno raspolažemo jako mala. Zato je važno...
Foto: Wikipedia
Izuzetan napredak koji vraća vjeru u budućnost
1. Oporavak zelene morske kornjače
Zelena morska kornjača (Chelonia mydas), ugrožena od 1980-ih, doživjela je nevjerovatan povratak. Zahvaljujući posvećenim naporima poput zaštite mijesta za gniježđenje i smanjenja prilova u ribarskim mrežama, ova kultna vrsta je svedena na „najmanje zabrinjavajuću“ na Crvenoj listi IUCN-a. To je dokaz kako ciljana zaštita može da preokrene decenije pada.
2. Iznenađujuće širenje torbara ampurte
Ovaj mali torbar je bio skoro izumro, ali se potpuno oporavio.
Nekada na ivici izumiranja, ampurta (Dasycercus hillieri), mali australijski torbar veličine pacova, proširio je svoju teritoriju za preko 48.000 kvadratnih kilometara između 2015. i 2021. godine...
Foto: Steven Kazlowski
Temperaturni stres zbog klimatskih promjena pokreće genetske mutacije kod polarnih medvjeda na jugu Grenlanda.
To je jedan od načina na koji se ova životinjska vrsta bori sa promjenljivom klimom. Naime, svjetski nivoi morskog leda pali su na rekordno nizak nivo, a zagrijavanje planete podiže nivo mora. Ove promjene ugrožavaju polarne medvjede, koji žive i love na sve manjim ledenim pokrivačima.
Ali grupa polarnih medvjeda na jugu Grenlanda možda evoluira kako bi se nosila sa svojim izazovnim okruženjem. Istraživači su pronašli vezu između promjena u DNK polarnih medvjeda i porasta temperature, piše Live Science.
Studija, objavljena u časopisu Mobile DNA, „pokazuje,...
