LHC, Veliki hadronski sudarač, u CERN-u dovršen je 2008. godine, a njegova izgradnja koštala je 5 milijardi eura, odnosno 6.27 milijarde dolara.
Jesu li se te silne milijarde isplatile? Naravno da jesu. I isplatit će se u budućnosti. CERN je uvelike doprinio razvoju tehnologije, ali i unaprijeđivanju naše spoznaje o svijetu. Osim njegove glavne svrhe, a to je istraživanje čestica, porijekla mase čestica (Higgsov bozon), postoji li supersimetrija, postoje li ekstra dimenzije te proučavanju sila u prirodi, akceleratori i detektori u CERN-u donijeli su veliku korist i drugim stvarima.
Na svijetu postoji 10.000 akceleratora, od kojih se samo 100 koristi za originalnu svrhu u istraživanju u nuklearnoj fizici i fizici elementarnih čestica. Kristali razvijeni za eksperimente na sudaraču LEP u CERN-u se sad koriste za snimanja u medicini u bolnicama dijem svijeta.
Tehnologija potrebna za sudaranje čestica u CERN-u dovela je do razvoja raznih drugih primjenjivih uređaja u medicini, pomogla razvitku tehnologije supervodiča, kod tretmana ljudi oboljelih od raka i za razvoj raznih dijagnostičkih uređaja.
Na CERN-u je razvijen internet
Ne tako davne 1990. godine na CERN-u je razvijen WWW. Tim Berners-Lee, zaposlen u CERN-u, je zajedno sa belgijskim kolegom Robertom Cailliauom prvi put uspješno uspostavio komunikaciju između HTTP klijenta i servera i to putem interneta.
Nedavno je grupa britanskih znanstvenika procijenila da internet, odnosno web, generira 5% prodaje kod velikih kompanija i da će porasti do 20% za nekoliko godina [2008].
Ne sumnjamo da će daljni napredak u fundamentalnim istraživanjima u CERN-u doprinjeti još većem razvitku tehnologije koja će se moći primjeniti za razvitak znanosti, industrije, ekonomije, gospodarstva i poboljšanja općih uvjeta života ljudi na Zemlji.
Izvor: Čuda prirode