Foto: Impuls
“Adriatic Metals” slučajno greškom posjekao šumu u Varešu, posjekli 18 hektara šume u Tešnju da bi firma „Čengiz“ imala deponiju zbog gradnje auto-puta, sječa šume u zaštićenom pejzažu Konjuh. Na Trebeviću, Jahorini, Bjelašnici niču turistički kompleksi, a šuma se krči brzinom svjetlosti. Ovo su samo neki od slučajeva zadnjih mjeseci koji su dospjeli u javnost, a tiču se devastacije šuma BiH.
Piše: Jelena Jevđenić
Početkom oktobra prošle godine, radnici firme „Adriatic Metal“, „greškom“ su posjekli 131,20 metara kubnih stabala jele, smrče, bukve i javora na 3,12 hektara. Prema pisanju medija iz “Adriatic Metals” su kontaktirali JP „ŠPD ZDK“ d.o.o. Zavidovići i „Šumariju Kakanj“ i naglasili da su obezbijedili od Pravobranilaštva BiH mišljenje o dozvoli konverzije šumskog u građevinsko zemljište, kao i stručno mišljenje Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede ZDK, kojim je utvrđena naknada i izvršen obračun konvezije. Nedugo nakon toga, Vlada FBiH je donijela odluku o promjeni namjene šumskog zemljišta i privremenog korištenja šumskog zemljišta u druge namjene i iz procesa odlučivanja isključila Pravobranilaštvo BiH. Međutim, prema pisanju portala Istraga.ba Pravobranilaštvo Bosne i Hercegovine pokrenulo je pred Kantonalnim sudom u Sarajevu upravni spor protiv Vlade FBiH, osporavajući odluke koje se odnose na šumsko zemljište u Varešu, koje je dato na raspolaganje kompaniji „Adriatic Metals“.
Na naš upit Pravobranilaštvu BiH o konverziji šumskog zemljišta u Varešu nismo dobili odgovor ni nakon tri sedmice.
I dok se još uvijek raspetljavao slučaj oko šumskog zemljišta u Varešu, desio se još jedan ekocid nad šumama u Bosni i Hercegovini. Početkom januara ove godine u opštini Tešanj je izvršena “gola” sječa 18 hektara zaštićene šume na lokalitetu Kraljevo brdo s ciljem formiranja deponije jalovine iz tunela Crni vrh na trasi autoceste koridora Vc.
Foto: FB Nermin Deljkić
Ovaj predio je prema Prostornom planu posebnih obilježja u Federaciji BiH iz 2017. godine proglašen vrijednim prirodnim nasljeđem. Autoceste FBiH tvrde da je deponija predviđena glavnim projektom autoceste na dionici Medakovo – Ozimica.
Uvidom u glavni projekat „Autocesta“ jasno je vidljivo da je Crni vrh kojem pripada i Kraljevo brdo, označen kao mjesto zaštite.
Iz glavnog projekta “Autocesta”
Dozvolu za sječu šume još u oktobru prošle godine Autocestama FBiH izdalo je Ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva Federacije BiH.
Aktivisti i ekolozi tvrde da je šuma u Tešnju posječena nezakonito i da se pogodovalo investitoru.
Slučaj je rezultirao i krivičnom prijavom koju je podnio vijećnik Općinskog vijeća Tešanj Nermin Deljkić. On je za Impuls prokomentarisao da je poslao dopise o ovom slučaju na još četrnaest adresa, domaćim i međunarodnim institucijama.
Institucije umjesto da štite, uništavaju
Ove sječe jasno oslikavaju odnos vlasti ne samo prema prirodi i građanima, već i prema državi.
Da su šume BiH zanemarene od strane institucija govori nam i inžinjer šumarstva Besim Gurda iz udruženja Fojničani Maglaj. On kaže da je odnos institucija takav da se šume tretiraju samo kao izvor zarade.
„Kao bogom dani neiscrpni izvor prihoda. S kojim mogu raditi šta hoće. Pobogu, samo u posljednjih nekoliko mjeseci su izvršene gole sječe državnih šuma na stotinama hektara površine. Sve zbog prenamjene šumskog zemljišta u građevinsko. Sve zbog pogodovanja investitorima. Rudnici, deponije, luksuzni resorti… sve što požele, može. Kakve su posljedice? Je li po zakonu? Utiče li na vode, eroziju? Šta je s okolinskim dozvolama? Mislite da naši političari brinu o tome? Odgovore na ova pitanja će osjetiti narod, kada bude kasno. Sve dok ovako šutimo, bolje nismo ni zaslužili“, naglašava Gurda.
Bosna i Hercegovina nema krovni zakon o šumama. Republika Srpska ima svoj zakon, a u Federaciji BiH svaki kanton ima svoj zakon o šumama. Ovakav način upravljanja ovim prirodnim bogatstvom daje dosta mogućnosti manipulacije i pogodovanja raznim investitorima, ne uzimajući u obzir mišljenje i potrebe građana.
„Nepostojanje zakona o šumama FBiH znatno je unazadilo oblast šumarstva u ovom entitetu. Različitim lobijima koji utiču na nedonošenje zakona odgovara ovakvo stanje zbog evidentnog kriminala i korupcije. Ovakva decentralizacija i spuštanje ovlasti na kantone pogoduje političkim manipulacijama i, pokazalo se, pogodovanju različitim „investitorima““, govori Gurda.
Besim Gurda, foto: Privatna arhiva
Stanje je kritično i u drugom entitetu BiH. Gola sječa na preko 100 hektara šume izvršena je 2020. na Kozari u Republici Srpskoj za otvaranje kamenoloma kompanije „Integral inženjering“.
Zadnji slučaj nelegalne i gole sječe se desio u opštini Ribnik što je rezultiralo i krivičnom prijavom, govori za Impuls Sergej Milanović, inžinjer šumarstva i odbornik u Skupštini opštine Mrkonjić-Grad.
„Ovdje na potpuno zakonit način može da se izvrši prevođenje nekog šumskog kompleksa za neku drugu namjenu. To ne mora uvijek da bude problem, ono što brine je plansko korištenje mase i uništavanje šumarstva. Uđu i posijeku šumu na golo i onda ništa više ne čine od tog terena, niti pošumljavaju niti se to dalje može pošumiti. To su trajne degradacije staništa. Prije par mjeseci sam podnio krivičnu prijavu protiv lica odgovornih, koji su u jednom odjelu, na teritoriji opštine Ribnik, posjekli oko 70 hektara šume na golo, što je inžinjer doznačio, pokrio sve papirima. Uradio je krivično djelo kroz papire, donio odluku koju nije smio da donese, jer u Zakonu o šumarstvu RS stoji da su gole sječe na velikim površinama strogo zabranjene“, navodi Milanović.
On dalje ističe da je stanje sa šumama u RS katastrofalno loše i da inspekcija ne radi svoj dio posla.
„Šume se u RS od rata pa do danas, stalno degradiraju i njihovi proizvodni kapaciteti se iz godine u godinu smanjuju. A smanjuju se pretjeranom sječom, izvozom, neadekvatnim gazdovanjem, šumskim krađama. Šumarska inspekcija je kompletno zarobljena, nemamo kvalitetne šumarske inspektore koji bi se uhvatili u koštac i borili protiv toga. Oni po zakoni imaju široka ovlaštenja, mogu da stopiraju sječu. Veliko je pitanje da li glavni republički šumarski inspektor ispunjava uslove da bude glavni inspektor“, naglašava.
Ko šumu krade
Nezakonita sječa šume se vrši od vrha do dna piramide – od institucija, preko pravnih pa do fizičkih lica.
„Najčešće smo se susretali s nelegalnim sječama koje vrše fizička lica. I obično su to jedna te ista lica, koja zakon nikako ili vrlo blago sankcioniše, uprkos tome što su počinjene ogromne štete. Nekako su nam te sječe fizičkih lica i najvidljivije, najmanje zataškane, pa smo im dosta puta svjedočili. Postavlja se pitanje šta je s pravnim licima, da li se to samo bolje krije od očiju javnosti? Kada uzmemo u obzir realne potrebe stanovništva BiH za ogrjevnim drvetom i legalno posječenu drvnu masu za ovu namjenu, dobijemo ogromnu razliku, u milionima kubnih metara. Ta razlika se osigurava upravo kroz ilegalne sječe. Za ovoliki obim kriminala treba biti dobro organizovan“, navodi Gurda.
U RS svakih deset godina odradi se šumsko-privredna osnova, premjeri se šuma i tako se vidi koliki je kapacitet za sječu. Milanović tvrdi da se već pri samoj izradi šumsko-privrednih osnova prave određeni propusti.
„Mi već u planskim dokumentima nemamo adekvatno stanje u šumarstvu, već neke polovične podatake koji se friziraju, a na sceni imamo organizovani kriminal od strane direktora gazdinstava, upravnika, lugara, otpremača i fizičkih i pravnih lica, koja kupuju šumu. To se radi na način da se pretjeruje sa sječom, da šume nestaju i da slabi njihov kvalitet u svakom smislu. Drugi problem je krađa u smislu unižavanja klasa. Što se tiče po masi, ona se uglavnom složi, oni to posjeku, nešto malo više uzmu u gubicima bez papira, ali ono što je osnova krađe i kriminala je deklasiranje šume. To uglavnom rade oni koji bi trebalo da čuvaju šumu“, naglašava.
Sergej Milanović, foto: Impuls
Pored korupcije, kriminala i lošeg upravljanja šumama, zastarjele metode i nekorištenje novih tehnologija takođe su dio problema zašto nam je očuvanje šuma jako loše.
„Prva asocijacija na šumare i šumarstvo je kamion s balvanima. Kao šumar, zaista bih volio da se ova percepcija mijenja. Šumarstvo je zaista multidisciplinarna nauka i trebali bismo mnoge njene segmente češće primjenjivati u praksi“, navodi Gurda.
Kao rješenje za veći stepen zaštite šuma stručnjaci ističu uspostavu zaštićenih područja. Trenutno, Bosna i Hercegovina ima samo nešto više od 3% teritorije zaštićenog područja prirode.