Foto: Ustupljena fotografija
Predstavnici organizacije Restart Srpska i protivnici izgradnje solarnih elektrana na nekadašnjem poljoprivrednom zemljištu u Podnovlju kod Doboja okupili su se u ovom naselju i izrazili nezadovoljstvo zbog nepoštivanja presude Vrhovnog suda Republike Srpske.
Ovom presudom, prema njihovim riječima, osporena je prodaja zemljišta u vlasništvu Zemljoradničke zadruge Podnovlje. Sporno zemljište Grad Doboj je za milion i po maraka prodao banjalučkoj firmi Etmax.
U posljednja dva mjeseca promijenio se izgled nekadašnjeg poljoprivrednog zemljišta u okolini Doboja. Sve je urađeno nezakonito, kaže mještanin i predstavnik lokalne Zemljoradničke zadruge Novak Danilović.
“Zemlja je Zemljoradničke zadruge vlasništvo jedan kroz jedan. Bez rasprave, a Opština otela”, kaže Danilović.
Grad Doboj je za milion i po maraka prodao 30 hektara banjalučkoj firmi Etmax. Iako je Vrhovni sud Republike Srpske krajem aprila osporio promjenu vlasništva nad zemljištem, na terenu se i dalje radi.
“Napravili su niz krivičnih djela od opštinskih organa pa do republičkih. Svi su učestvovali u tome”, rekao je Danilović.
Na presudu entitetskog Vrhovnog suda ponovo su ukazali protivnici izgradnje solarnih elektrana, koje su podržali i aktivisti iz Banjaluke. Slikovito su poručili da krive političare u Doboju i banjalučkog investitora.
“Presuda Vrhovnog suda, koja nalaže da se sve vrati u prvobitno stanje ne da se ne poštuje, nego oni su poslije presude tek krenuli da rade. Zamislite tog bezobrazluka”, kaže Stefan Blagić iz Restart Srpska.
“Mi ćemo se vjerovatno odlučiti da i mi više ne poštujemo institucije, da pokažemo neku neposlušnost. Neću da kažem da trebamo početi rušiti. Još nije do toga, ali i to znamo, ako bude trebalo, ako oni znaju praviti, znamo i mi porušiti”, poručuje mještanin dragan Ružojičić.
Iako se ovdje nedvosmisleno radi o jednoj parceli i jednom investitoru, na ovom zemljištu nije predviđena izgradnja jedne već oko stotinu manjih solarnih elektrana, čemu, prema mišljenju stručnjaka, investitori pribjegavaju radi izbjegavanja plaćanja koncesionih naknada i pribavljanja jednostavnijih dozvola iz oblasti zaštite okoliša.
“Šta nama donosi to? Imamo li korist kakvu, nemamo. Za sada nijedna jedina marka nije došla u mjesnu zajednicu, u njen budžet, od ovoga. Ko je uzeo novac, u što je uložio, mi nemamo pojma”, pita Ružojičić.
Na pitanja o navodima lokalnih stanovnika mjesecima ne odgovaraju predstavnici Gradske uprave Doboj i banjalučke firme Etmax, dok se predstavnik Republičke uprave za geodetske i imovinsko pravne poslove nije javljao na telefon.