Komesarka za proširenje Evropske unije Marta Kos je 17. aprila uputila pismo liderima država Zapadnog Balkana gdje je upozorila da bi ove zemlje mogle izgubiti do 750 miliona eura iz Plana rasta.
Kako je rečeno za Klix.ba iz izvora bliskih EU, Kos je uputila pismo koje je stiglo na adresu i u Sarajevu, s tim da naša zemlja ima nešto drugačije uslove.
Naime, Plan rasta podrazumijeva da se novac oslobađa kada vlasti države provedu određenu reformu, s tim da se svakih šest mjeseci provodi revizija usvojenih reformi.
Također, svaka reforma koja je dogovorena između EU i država Zapadnog Balkana se treba provesti...
Foto: Autoceste FBiH
Iako iz Javnog preduzeće Autoceste FBiH najavljuju novih 40 kilometara autoputa do kraja 2026, stanje na terenu je porazno. Za 25 godina Bosna i Hercegovina uspjela je izgraditi tek 150 kilometara autoputa, što je u prosjeku šest kilometara godišnje. Dok se rokovi probijaju zbog korupcije i obustave finansijranja, ekonomija trpi velike gubitke zbog sporog protoka roba i usluga.
Bosna i Hercegovina će do kraja 2026. godine dobiti novih 40 kilometara autoputa (Koridor 5C). Ova informacija je odaslana iz Javnog preduzeća Autoceste FBiH.
Zvučala bi zaista pozitivno i ohrabrujuće da se Autoceste FBiH ne bore sa likvidnošću i da pojedini...
Foto: X
Generalnom sekretaru UN-a i Međunarodnoj pomorskoj organizaciji iransko ministarstvo vanjskih poslova podnijelo je formalnu žalbu zbog američke zapljene iranskog trgovačkog broda.
Ovaj potez označen je kao nezakonski i barbarski te je istaknuto da krši međunarodno pravo i sporazum o prekidu vatre.
- Islamska Republika Iran, iako upozorava na vrlo opasne posljedice ovog nezakonitog i kriminalnog čina Sjedinjenih Američkih Država, naglašava potrebu za hitnim oslobađanjem iranskog broda, njegovih mornara, posade i njihovih porodica - navodi se u saopćenju Ministarstva vanjskih poslova, koje je objavila novinska agencija IRNA.
U saopćenju se navodi da je zapljena bila "praćena zastrašivanjem mornara i posade broda i...
Foto: Press
Zbog sve veće zabrinutosti za zdravlje djece, 265 roditelja u Varešu uputilo je zahtjev nadležnim kantonalnim i federalnim ministarstvima za testiranje učenika na prisustvo olova i drugih teških metala u krvi.
Prema informacijama iz Osnovne škole „Vareš“, zahtjev roditelja zaprimljen sredinom marta razmatran je u okviru školskih procedura. Budući da nije nadležna za organizaciju testiranja, škola je pružila podršku Vijeću roditelja u provođenju ankete među roditeljima. Inicijativa je potom proširena i na ostale obrazovne ustanove u općini, a interes za testiranje iskazalo je 265 roditelja, saopštilo je Udruženje građana "Fojničani - Maglaj".
„Škola u ovom procesu djeluje isključivo u okviru...
Foto: Ringier
Republika Srpska je u julu 2025. godine dobila Zakon o socijalnoj karti, ali ni devet mjeseci kasnije nije dobila socijalnu kartu.
Socijalna karta omogućava formiranje različitih izvještaja, koji treba da prikažu podatke koji su od značaja za određivanje socijalno-ekonomskog statusa pojedinca i sa njim povezanih lica i na nivou šire zajednice, pregled prava iz socijalne zaštite koje je pojedinac koristio ili koristi, efekte mjera socijalne zaštite i drugo.
Cilj uspostavljanja socijalne karte je jedinstvena i centralizovana obrada podataka, u elektronskom obliku, o socijalno-ekonomskom statusu građana.
Ranjive grupe
Institucije na ovaj način mogu utvrđivati činjenice neophodne za ostvarivanje prava i usluga iz oblasti...
Foto: Poslovne.ba
U periodu januar-mart 2026. izvoz iz BiH je iznosio 4,15 milijardi KM, što je za 0,5 posto više nego u istom periodu 2025., dok je uvoz iznosio 7,25 milijardi KM, što je za 0,9 posto više nego u istom periodu prethodne godine.
Prema podacima Agencije za statistiku BiH, pokrivenost uvoza izvozom je iznosila 57,3 posto, dok je vanjskotrgovinski robni deficit iznosio 3,1 milijardu KM.
Izvoz u zemlje CEFTA je iznosio 643 miliona KM, što je za 8,7 posto manje nego u istom periodu 2025., dok je uvoz iznosio 849 miliona KM, što je za 3,9 posto manje nego u istom...
Foto: Facebook
Nova Željezara Zenica počinje pripreme za obustavu integralne proizvodnje čelika koja će početi 22. aprila, gašenjem pogona Aglomeracije i Visoke peći, dok će narednog dana biti obustavljen i rad Čeličane, čime će integralna proizvodnja čelika biti okončana, najavljeno je iz ove fabrike.
"Sve aktivnosti provodit će se u skladu s unaprijed pripremljenim termin-planom, uz maksimalne mjere zaštite zaposlenika, imovine i okoliša. Uprava podsjeća da se zahtjev za zaštitu domaće proizvodnje čelika vodi već šest mjeseci, uz učešće i pozitivna mišljenja nadležnih institucija sa svih nivoa vlasti. Uprkos tome, Vijeće ministara BiH je u martu u dva navrata odbilo predloženu...
Foto: Wikipedia
Tenzije su eskalirale u Ormuskom moreuzu usred obnovljenih bezbjednosnih incidenata, uključujući prijavljene napade na brodove i presretanje iranskog teretnog broda od strane SAD.
U Libanu se i dalje čuva desetodnevni prekid vatre sa Izraelom, a hiljade ljudi se vraćaju na jug uprkos velikom razaranju. Jedan mirovnjak Ujedinjenih nacija je ubijen tokom vikenda, a početne procjene ukazuju da je vatra došla od nedržavnih aktera, navodno Hezbolaha.
Azijsko-pacifički forum ističe globalne posljedice krize na Bliskom istoku
Visoki zvaničnici UN-a i nacionalni delegati upozorili su da se uticaj krize na Bliskom istoku osjeća daleko izvan regiona, sa sve većim posljedicama po ekonomije i ranjivo...
Foto: Pixabay
Globalne cijene nafte porasle su jutros tokom trgovanja u Aziji, nakon što je predsjednik Amerike, Donald Trump izjavio da su Sjedinjene Američke Države presrele i zaplijenile teretni brod koji plovi pod iranskom zastavom.
Ovo je uslijedilo nakon što je Iran u subotu saopštio da ponovo zatvara plovni put kroz Hormuški moreuz za komercijalne brodove, uz upozorenje da će svaki brod koji mu se približi biti meta napada, prenosi Bankar.me.
Terminski ugovori za Brent naftu porasli su za 4,74% na 94,66 dolara (70,11 funti) po barelu, dok je američka nafta West Texas Intermediate poskupjela za 5,6% na 88,55 dolara.
Energetska tržišta bilježe...
Foto: Nezavisne
Proizvodnja opada zbog nedostatka uglja, čestih kvarova i dugotrajnih remonta termoelektrana, pa se u periodima veće potrošnje nedostajuće količine električne energije kupuju na tržištu.
Bosna i Hercegovina suočava se s rastućim izazovima u elektroenergetskom sektoru, a upozorenja stručnjaka ukazuju da bi problem nedostatka električne energije mogao postati sve izraženiji u narednom periodu. Prema ocjeni energetskog stručnjaka i inžinjera elektrotehnike Almira Muhamedbegovića, ključni uzrok leži u dugogodišnjem oslanjanju na zastarjele termoenergetske kapacitete, uz istovremeni izostanak ozbiljnih investicija u nove izvore energije, ali i snažni otpor konceptu građanske energije od strane vlasti i elektroprivrednih preduzeća.
Loše planiranje
Proizvodnja električne energije u velikoj mjeri...
