Foto: Impuls
Pred nama je revolucija u procesu glasanja na izborima. Poručio je ovo lider PDP RS Igor Crnadak, uz tvrdnju da pripreme za uvođenje skenera idu po planu i da je odzvonilo izbornim krađama.
Napori, kako kaže “korumpiranih elita”, da se sve minira, ostali su uzaludni.
– Imaćemo skenere u oktobru, to je gotova stvar, nema više glasanja mrtvih, nema više da jedna osoba glasa više puta, nema više prepravljanja zapisnika, jednostavno je došao kraj eri začaranog kruga u kojem su građani glasali, a partijski aktivisti su naštimavali rezultate – poručio je Crnadak na društvenim mrežama.
Da li će se zaista predstojeći izbori razlikovati od svih dosad održanih u Republici Srpskoj i Bosni i Hercegovini? Ili će se samo promijeniti pakovanje, a sadržaj i suština će ostati isti?
I da li će se, pogotovo u Republici Srpskoj, alternativa svesti na binarnu podjelu u stilu “za Mila ili za Momira”, odnosno “za Draška ili za Dodika”?
Stručnjaci i analitičari su saglasni u ocjeni da tehnologije koje mogu spriječiti krađe na biračkom mjestu jesu bitne, ali da nisu presudne za karakter izbora.
Politička analitičarka Tanja Topić poručuje da definitivno ulazimo u novo izborno doba, i da će se predstojeći izbori od svih ranijih razlikovati po tome što mrtvi neće glasati i što ćemo izborne rezultate saznati odmah po zatvaranju birališta, pa nećemo mjesecima čekati da saznamo ko je pobijedio.
– Definitivno, prostor za izbornu korupciju na samom biračkom mjestu će biti smanjen, ali to ne znači da ćemo preko noći postati osvješćeni, demokratski zreli i odgovorni građani. Teško ćemo se osloboditi loših navika, potkupljivosti, trgovanja i ucjenjivanja koji su postali sastavni dio izbornog mentaliteta – kaže Tanja Topić za Srpskainfo.
Dodaje da će novo doba pokazati i koliko smo digitalno, ali i politički i medijski pismeni.
– Ipak, nećemo imati drugačiji vrijednosni okvir u kojem se kreću glasači. Većina glasača će i dalje tražiti jake autokrate i vođe, neće se odvažiti na suštinske promjene. Djelimično je to tako i zato što su građani, kada su vjerovali da glasaju za promjene, ostajali razočarani. U stvarnosti, opet ih je čekao povratak na klijentelizam, korupciju, gušenje demokratije i pokoravanje institucija – ocjenjuje Tanja Topić.
Iako ih pojedini političari najavljuju kao epohalne i istorijske, predstojeći izbori neće donijeti ništa suštinski novo, smatra sociolog Vladimir Vasić.
– Društvo još nije zrelo za promjene koje neko mora da iznese, ali ne na način na koji to trenutno radi dio opozicije: stalnim unutrašnjim previranjima i nekakvim “partijsko interesnim segregacijama” – kaže Vasić za Srpskainfo.
Dodaje da, kao i u svakom izbornom procesu od završetka rata, i sada svjedočimo obilju obećanja, isprazne retorike i političkih parola, dok je konkretnih rješenja i jasno definisanih programa namijenjenih krajnjim korisnicima, građanima i biračima, veoma malo.
– Uz to, javnim prostorom i dalje dominira nekultura političkog dijaloga, obilježena uvredama, optužbama, međusobnim potkusurivanjem i blaćenjem, pri čemu se fokus sa suštinskih tema prebacuje na diskreditaciju političkih oponenata – smatra Vasić.
Ovogodišnju predizbornu kampanju, po njegovom mišljenju, obilježilo je i višemjesečno “prenemaganje” dijela opozicije oko imenovanja zajedničkih kandidata.
– Takvo odugovlačenje ostavilo je utisak neodlučnosti, nedostatka političke koordinacije i jasne strategije, što će u završnici kampanje predstavljati svojevrsnu „gol razliku“ u korist pozicije, koja je u tom segmentu djelovala organizovanije i spremnije – ocjenjuje Vasić.
Ono što, po njegovom mišljenju, predstavlja dugogodišnji problem političke kulture, jeste činjenica da značajan broj građana i dalje ne izlazi na izbore da bi glasao za određenu političku ideju, program ili viziju razvoja, već prvenstveno da glasa protiv nekoga.
– Takav obrazac glasanja podstiče političku polarizaciju i održava atmosferu stalnog sukoba, dok programske politike, odgovornost i konkretni rezultati ostaju u drugom planu. Sve dok izbori budu više izraz otpora prema političkom protivniku, nego podrške vlastitim uvjerenjima i programima, teško je očekivati suštinske promjene u političkom životu i u kvalitetu demokratskih procesa – zaključuje Vladimir Vasić.
On podsjeća na staru narodnu poslovicu: ondje gdje vam mnogo obećavaju, malu torbu ponesite.
Na neispunjena obećanja podsjeća i novinar Miljan Kovač, koji godinama prati i političke prilike i korupcijske afere u Republici Srpskoj.
Miješanje Beograda i Zagreba u predizbornu kampanju u BiH, nije, kaže Kovač, ništa novo, ali je to miješanje ove godine izraženije nego ikad ranije.
– Dio opozicije, tačnije svi osim Vukanovića i Crnatka, ne kriju bliskost s Vučićem, a istovremeno Vučićev režim održava veze i sa predstavnicima vladajućih stranaka. Zbog toga su opoziciono naklonjeni birači prilično zbunjeni. Zbunjeni su i potezom Branka Blanuše, koji je najavio da će, ako pobijedi na izborima za predsjednika Republike, Stanivukoviću dati mandat za sastav vlade – kaže Kovač.
Biće zanimljivo, dodaje Kovač, vidjeti i kako će se nakon izbora pozicionirati Vlado Đajić, koji bi mogao uzeti znatan dio glasova SNSD-a u Banjaluci i Krajini.
– Vjerujem da će neki novi kandidati privući nove, mlade glasače i apstinente. Ti kandidati su aktivisti i borci za pravdu, nisu političari ni stranački kadrovi i ne vuku za sobom nikakve afere. Možda je upravo pojava takvih kandidata na listama Nebojše Vukanovića i Igora Crnatka najveća suštinska promjena na ovim izborima u odnosu na sve prethodne – zaključuje Miljan Kovač.
Komunikolog Mladen Bubonjić poručuje da skeneri i biometrija mogu otežati krađu glasova i ubrzati brojanje, ali ne mogu spriječiti kupovinu glasova, pritiske na birače, zloupotrebu institucija i neravnopravan pristup medijima.
– Dakle, predstojeći Izbori mogu biti tehnički pošteniji, ali to ne znači da će i politika biti drugačija. U Republici Srpskoj kampanja se ponovo svodi na nekoliko lidera i podjelu na dva tabora „Draško ili Dodik“. U takvoj borbi programi i vrijednosti padaju u drugi plan. Manje stranke, kao što su PDP RS i Za pravdu i red, mogu doći do poslaničkih mandata, ali teško do važnih pojedinačnih funkcija ili većeg kolača vlasti – smatra Bubonjić.