Rumunjske željeznice pretrpjele su posljednjih dvadesetak godina cijeli niz “racionalizacijskih” i “modernizacijskih” reformi s ciljem da ih se učini što isplativijima. No te reforme su samo pridonijele značajnom produbljenju krize začete u socijalističkom periodu. Promašenost i krajnja iracionalnost reformi najvidljivija je u dezintegraciji sustava i osnivanju pojedinačnih poduzeća koja se danas nalaze u posve grotesknom poslovnom odnosu čije posljedice trpe građani, posebice siromašniji, i državni proračun.
Najveće opasnosti računalizacije i digitalizacije rada: potencijalna destrukcija poslova koji zahtijevaju srednju stručnu spremu, zamagljivanje granice između privatnog vremena i vremena za rad, prekarizacija poslova, slabljenje kolektivnih akcija i stvaranje globalne otvorene konkurencije među radnicima putem tzv. crowdworka.
"Potresan dokumentarac "Cijena pravde" svjedočenje je o uništenju firme "Tuzla-kvarc", nekada prosperitetne kompanije iz Tuzle koja se bavila eksploatacijom kvarcnog pijeska, a koja zbog prijave korupcije u ovoj oblasti godinama trpi žestoku odmazdu od korupcione mreže i beskrupulozne birokratije u Tuzlanskom kantonu - i danas je dovedena do propasti.
Rumunija je dostigla Hrvatsku po visini stvarne pojedinače potrošnje njenih građana. Kupovna moć i standard hrvatskih građana pali su na 58% prosječne kupovne moći u EU i samo je Bugarska lošija od Hrvatske.
Europska banka za obnovu i razvoj (EBRD) u suradnji s međunarodnim bankarskim grupacijama koje djeluju na Balkanu pokreće novu kreditnu liniju tešku milijardu eura
U bivšim socijalističkim zemljama, korupcija se često s pravom apostrofira kao jedan od najuočljivijih društvenih problema. Pri tom se ona istodobno nastoji “skandalizirati”, odnosno predstaviti kao izvjesno zastranjenje koje čini prepreku normalnom stanju. No korupcija se zapravo redovito pokazuje kao sastavni dio sistema, a borba protiv nje kao argumentacijski uvod u zastupanje snažnije, iako legalnijeg, podređivanja javnih interesa privatnom.
Ocena da bi austrijska banka koja je ove u 2015. po prvi put ušla u prvih 10 banaka u Srbiji, mogla da preuzme nekog od bolje rangiranih "igrača" na ovdašnjem tržištu, znatno sužava krug potencijalnih kandidata. Ako se izuzmu Inteza, Unikredit, Sosijete ženeral, Rajfajzen i AIK, kao moguće kupovine ostaju samo Komercijalna, Poštanska, Eurobank i Vojvođanska banka
Sinoć je odigrana još jedna epizoda u onome što je bivši grčki ministar financija Janis Varufakis nazvao “extending and pretending” – grčka tragedija se nastavlja i svi se pretvaraju da je to put ka rješenju, barem u nedostatku drugih.
