Najskuplju cenu terorističkih napada i ratnih dejstava platile su i plaćaju žrtve i njihovi bližnji. Računi pristižu i privredi, od turističke i saobraćajne, do finansijske industrije. Ova poslednja je, skreću pažnju analitičari, prva po brzini oporavka još od terorističkog napada na SAD 11. septembra, pa do danas. Ali ono što važi za berze, ne važi i za deonice pojedinih kompanija, koje su nakon terorističkih napada morale da se oproste od dela kapitala.
Nacionalni park Sutjeska čuva najstariju prašumu ovog dijela Evrope, Perućicu, te predstavlja stanište mnogim vrstama od međunarodnog značaja (kao što su balkanska divokoza, medvjed, suri orao i hiljade drugih) i vrstama koje su prisutne samo tu i nigdje drugdje na svijetu, kao što je biljka zvončac Sutjeske.
SARAJEVO - Većina poslanika u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH koja su diskutovala podržala je inicijativu šefa Kluba poslanika SDS-a Aleksandre Pandurević za osnivanje interresorne radne grupe za ispitivanje porijekla imovine funkcionera u institucijama BiH.
Osam godina nakon globalnog finansijskog sloma, može se zaključiti da se sve završilo odlično – za bankare.
S obzirom na neke makroekonomske indikatore posljednjih godina može se učiniti da europska ekonomska politika zasnovana na naputku “morate svi biti kao Njemačka” daje, makar i minimalne, pozitivne rezultate. No, pored devastirajućih društvenih učinaka na radnike i nezaposlene, sasvim je izvjesno da se tako samo perpetuiraju obrasci koji su do krize ishodišno i doveli i koji prijete novom recesijskom spiralom.
Rumunjske željeznice pretrpjele su posljednjih dvadesetak godina cijeli niz “racionalizacijskih” i “modernizacijskih” reformi s ciljem da ih se učini što isplativijima. No te reforme su samo pridonijele značajnom produbljenju krize začete u socijalističkom periodu. Promašenost i krajnja iracionalnost reformi najvidljivija je u dezintegraciji sustava i osnivanju pojedinačnih poduzeća koja se danas nalaze u posve grotesknom poslovnom odnosu čije posljedice trpe građani, posebice siromašniji, i državni proračun.
Najveće opasnosti računalizacije i digitalizacije rada: potencijalna destrukcija poslova koji zahtijevaju srednju stručnu spremu, zamagljivanje granice između privatnog vremena i vremena za rad, prekarizacija poslova, slabljenje kolektivnih akcija i stvaranje globalne otvorene konkurencije među radnicima putem tzv. crowdworka.
"Potresan dokumentarac "Cijena pravde" svjedočenje je o uništenju firme "Tuzla-kvarc", nekada prosperitetne kompanije iz Tuzle koja se bavila eksploatacijom kvarcnog pijeska, a koja zbog prijave korupcije u ovoj oblasti godinama trpi žestoku odmazdu od korupcione mreže i beskrupulozne birokratije u Tuzlanskom kantonu - i danas je dovedena do propasti.
Rumunija je dostigla Hrvatsku po visini stvarne pojedinače potrošnje njenih građana. Kupovna moć i standard hrvatskih građana pali su na 58% prosječne kupovne moći u EU i samo je Bugarska lošija od Hrvatske.
Foto: Google
Nikad se dovoljno nisam mogao nagledati te svetlosti, iako sam je sretao svuda.
Ilustracija Jelena Žilić, iz knjige „Žene BiH“
Sretna vam plata, od koje jedva možete da prehranite sebe i svoju djecu. A može i ovako: sretna vam plata od koje vam, dok platite račune, prevoz i ratu za kredit, za hranu ne ostane ništa.
Ilustracija Jelena Žilić
Kada se desila Černobilska katastrofa skoro cijela Evropa je trpila posljedice te havarije. Poplave donesu otpad i zagađenje s jednog mjesta na drugo. Požari u šumi onečiste vazduh kilometrima dalje. Ekološke katastrofe i zagađenje koje dolazi uporedo nikada ne ostanu u svojim granicama. Bosna i Hercegovina ima nekoliko takvih primjera, ali jedan se trenutno ističe jer se tiče ugrožavanja osnovnog ljudskog prava-pravo na sigurnu i čistu vodu.
Copyright © Impuls Portal 2015 - 2024
Dozvoljeno je dijeljenje i kopiranje sadržaja ovog portala na druge portale, stranice ili blogove, uz obavezno navođenje izvora.