Foto: Arhiv
Ako Crna Gora u narednih pet godina postane članica EU, to bi moglo ubrzati evropski put ostalih zemalja regiona jer nijedna od njih neće željeti da ostane izvan kluba.
Slična situacija desila se kada je zapadni Balkan dobio viznu liberalizaciju sa EU. Bh. političari su i tada kao i danas blokirali sve reforme sve dok Srbija i Sjeverna Makedonija nisu dobile bezvizni režim kada je pritisak javnosti doveo do ubrzanja ispunjavanja obaveza i dobijanja bezviznog režima, i ubrzo su sve zemlje regiona imale slobodno putovanje u EU.
Tada je interes EU bio jačanje ekonomskih veza sa regionom kako bi evropske firme mogle pristupiti novim tržištima, a radnici sa zapadnog Balkana posao naći u zemljama Evrope.
Kao i tada da obezbijedi bezvizni režim, danas EU ima veliki interes da zemlje regiona što prije uđu u evropski blok jer u geopolitičkim odmjeravanjima sa Rusijom žele da osiguraju ovaj region na svojoj strani, a ujedno da se na međunarodnoj sceni potvrde kao relevantni faktor koji može rješavati probleme u svom susjedstvu.
S obzirom na to da je Crna Gora relativno mala zemlja koju je lako apsorbovati i ima atraktivnu obalu i relativno dobro je napredovala proteklih godina prema Evropi, mogla bi poslužiti kao demonstracija evropske sposobnosti da sprovode svoje spoljnopolitičke ciljeve.
Marta Kos, nova evropska komesarka za proširenje, u govoru u crnogorskom parlamentu naznačila da je moguće da Crna Gora naredne godine završi pregovore, a do kraja mandata ove komisije postane spremna za članstvo. Kao i u BiH, i u Crnoj Gori se zbog političke krize i domaćih razmimoilaženja kasni sa ispunjavanjem evropskih obaveza, a Kosova je željela da tamošnje političare motiviše da nastave put prema Evropi.
“Crna Gora može biti primjer i inspiracija za čitav region. Evropa je moja kuća, želim da uskoro bude i naša zajednička. EU je uz vas i vi ste naši”, rekla je.
Jakov Milatović, predsjednik Crne Gore, rekao je da je primarni spoljnopolitički cilj zemlje da do 2028. godine postane 28. država članica EU.
“U tom kontekstu, moramo kapitalizirati zamah politike proširenja koja zahtijeva intenzivan politički dijalog, nastavak domaćih reformi i stalnu podršku naših evropskih partnera”, rekao je on.
Tanja Topić, politička analitičarka, smatra da bi ulazak Crne Gore u EU bio dobar znak i pokretački motor za sve zemlje u regiji.
“Smirilo bi to najprije uzavrele političke strasti kojima smo svjedočili zadnjih godina i način na koji su pojedine zemlje iz regije bacile oko na ovu državu. S druge strane, nadati se da to barem može biti dovoljan motivacijski faktor za političke aktere u BiH, koji trenutno djeluju potpuno nezainteresovano za integracijski proces”, kaže ona za “Nezavisne”.
Ona, pak, smatra da je teško procijeniti kako bi se ponašala javnost u BiH ako bi Crna Gora ušla u EU prije BiH.
“Izgubili smo sredstva iz Plana rasta i izostala je reakcija javnosti. Bezvizni režim je nešto drugo i time su građani bili direktno pogođeni. Imali smo ulazak Hrvatske u EU, pa je izostao pritisak ovdašnje javnosti. Bh. građani spavaju dubokim zimskim snom”, smatra ona.
Iako je Crna Gora najdalje napredovala na evropskom putu, neki od izazova s kojima se suočava slični su izazovima u Bosni i Hercegovini poput problema u pravosuđu, raširenoj javnoj korupciji i unutrašnjim razmimoilaženjima kao i nedostatku zajedničke vizije.
Osim ovih problema, izazov i za Crnu Goru i za BiH mogu biti i problemi unutar EU s obzirom na to da mnoge zemlje poput Njemačke i Francuske ne žele prijem novih članica dok se ne sprovede reforma unutar Savjeta EU kada je u pitanju glasanje po pitanjima bezbjednosti i spoljne politike. Naime, u ovom tijelu zemlje članice po pitanjima bezbjednosne politike i spoljnih poslova odlučuju jednoglasno, što usporava donošenje važnih odluka, što frustrira neke članice, posebno velike zemlje.
Međutim, jedan evropski diplomata s kojim smo nedavno razgovarali nam je u nezvaničnom razgovoru rekao da je motivacija zemalja članica za integracije zemalja regiona ka EU jača od eventualnih unutrašnjih neslaganja. Prema njegovom mišljenju, ključno je da domaći političari demonstriraju da su zainteresovani za evropski put i da će to biti dovoljan argument da se unutar bloka otvori put ka prijemu njihovih zemalja.