I pored toga što ima savjesnih građana koji razdvajaju papir, staklo i plastiku u posebne kontejnere, na kraju taj otpad opet zajedno završi na deponiji.
Prvi kontejneri za reciklirani otpad nabavljeni su i postavljeni u Banjaluci još prije 13 godina, ali za to vrijeme, kako se čini, nije došlo do bitnijeg napretka u uređenju ove oblasti. Kontejneri u boji, za papir, staklo, pet ambalažu i metal, njih oko stotinjak, nalaze se u okolini škola i zgrada u širem centru, i mada nadležni često ističu da je niska ekološka svijest građana razlog zašto projekat “nije zaživio”, činjenica je da ni sam Grad nema centar za selekciju otpada.
– Kontejneri su postavljeni, ali i dalje se sve to smeće zajedno ubacuje u isti kamion. Trebalo je nabaviti vozila koja posebno odvoze taj otpad- tvrdi direktor regionalne deponije “Depot” Novo Grujić, koji dodaje i da je problem što građani uglavnom u ove eko-kontejnere ne razvrstavaju pravilno otpad.
– Kada se napuni obični kontejner, ljudi samo nastave da smeće ubacuju u eko-kontejnere koji su većinom prazni. Moramo krenuti i sa edukacijama o odlaganju otpada i to još u vrtićkom uzrastu – kaže Grujić.
Najavljuje da “Depot” priprema projekat, liniju za razdvajanje čvrstog otpada i presu za baliranje plastike, papira i najlona, čime bi i postojanje eko- kontejnera dobilo veći smisao.
– Završili smo halu, ali čekamo još tehnički prijem objekta. Nadamo se da će u narednih mjesec, dva linija biti puštena u rad, ali i ona je namijenjena samo za razdvojeni otpad, odnosno ono što se do sada već trebalo usvojiti, da se u gradu prikuplja smeće i tako razvrstano dovozi na deponiju- precizira Grujić.
U „Čistoći“ kažu da nisu tačne izjave da se otpad iz eko kontejnera prevozi u istim kamionima.
– Mi imamo postrojenje za razdvajanje i presovanje papira, i tu sirovinu koju dovezemo sortiramo, recikliramo i ide dalje. Te količine jesu male, a dešava se i da u kontejnere bude ubačen miješani otpad, i to najviše pet ambalaža- rekao je direktor Aleksandar Bajić.
Načelnik Odjeljenja za komunalne poslove Petar Bilčar priznaje da je generalno problem što Banjaluka nema kapacitet za selekciju i preradu otpada.
– “Depot” je u fazi završetka jedne vrste postrojenja gdje bi razdvajali dio otpada, ali to je još daleko od savremenog automatizovanog centra za selekciju otpada kao što postoji u Mariboru ili Ljubljani – kaže on.
Bilčar ističe da se papir iz eko kontejnera sigurno izdvaja, ali problem je sa staklom i plastikom.
– Početkom godine Kina je zabranila uvoz reciklirane plastike i to je izazvalo potres na svjetskom tržištu jer su oni godišnje uvozili 100 miliona tona plastike. Sada dok se tržište ne konsoliduje nije isplativo otkupljivati plastiku, a i razdvajanje stakla je već duže vrijeme neisplativo. U našoj bližoj regiji samo jedna firma se bavi tim i troškovi transporta i pripremanja stakla su veći nego cijena otkupa. Da postoji interno tržište, onda bi i smeće iz posebnih kontejnera na neki način našlo svoj put. Ovako, samo papir se odvoji, a ostalo završi na otpadu na našoj deponiji- zaključuje Bilčar.
(Srpskainfo)