Scena iz filma Inglourious Basterds
Quentin Tarantino kanališe Leoneovu lakoću u kadriranju scena, brižljivo vođenje glumaca koji su najuvjerljiviji kada se jednostavno prepuste svojim ulogama, te čini i priziva nevjerovatnu magiju filma bogatog živopisnim likovima, piše u svom filmskom retrovizoru naš kritičar
Piše: Sead Vegara
Ingenioznost šestog filma “Inglourious Basterds” (Nemilosrdni gadovi, 2009), u režiji i prema scenariju jednog jedinog jedinstvenog Quentina Tarantina, ogleda se u gotovo svakom mogućem aspektu. Kako je sam Tarantino jednom prilikom izjavio da je Leoneov “The Good, The Bad and the Ugly” (1966) film iz kojeg se (po)najviše može naučiti o samoj režiji, tako se nešto može...
Foto: AP
Filmski festival u Kanu ove godine otvorio je raspravu o ulozi umjetne inteligencije u filmskoj industriji, od postprodukcije do zaštite rada glumaca, scenarista i autora.
Ovogodišnje, 79. izdanje Kana pretvorilo je pitanje umjetne inteligencije u jednu od glavnih tema festivala, prenosi Klix.
Tehnologija je prisutna i na ekranu i iza kulisa, a festival je prvi put sklopio višegodišnje partnerstvo s Metom, čiji su alati korišteni i u dokumentarcu Stevena Soderbergha "John Lennon: The Last Interview".
U filmu su AI programi poslužili za stvaranje nadrealnih vizuala koji prate razgovor Johna Lennona i Yoko Ono, vođen na dan kada je Lennon ubijen 1980....
Foto: Printscreein,youtube
„Malo drugačija priča o princezi i žapcu”, naziv je kratkog animiranog filma u režiji WWF Adria, kako bi nas upozorila zašto su prirodni resursi, voda, rijeke, močvare i staništa važni za život kakav poznajemo.
„Ova edukativna priča namijenjena djeci, roditeljima, učiteljima i svima koji rade s djecom, na jednostavan i blizak način približava zašto su voda, rijeke, močvare i prirodna staništa toliko važni za život kakav poznajemo. Naizgled poznata bajka ovdje dobiva neočekivani zaokret. Umjesto klasične priče, gledatelji ulaze u svijet u kojem priroda ima glas – i poruku. Kroz vizualno privlačnu animaciju, djeca uče kako su voda, rijeke,...
U Kanu večeras počinje 79. Međunarodni filmski festival, a za Zlatnu palmu, koja će biti dodijeljena 23. maja takmiče se 22 ostvarenja, saopštili su organizatori.
Iranski filmski stvaralac Asgar Farhadi, Pedro Almodovar (sedmi put u konkurenciji), ruski reditelj u egzilu Andrej Zvjagincev i bivši pobjednici Hirokazu Kore-eda i Cristian Mungiu takmičiće se za Zlatnu palmu, prenosi Beta.
Na spisku od 22 filma, nalazi se samo jedan američki reditelj Ira Sachs, dok su holivudski filmovi odsutni ove godine sa poznatog festivala.
Među filmskim stvaraocima u konkurenciji je samo pet rediteljki, manje nego na prethodnom izdanju, na kojem je bilo sedam.
Debitovaća zvijezde francuske kinematografije...
Foto Warner Bros. / Hollywood Archive / Profimedia
Godine 1971. Warner Bros. je objavio The Devils Kena Rasela, kontroverznu horor adaptaciju nefikcijske knjige The Devils of Loudun Oldosa Hakslija iz 1952. godine i drame Džona Vajtinga iz 1960.
Film je zbog eksplicitnog nasilja i seksualnog sadržaja, posebno u kombinaciji sa religijskim motivima, bio značajno skraćen kako bi uopšte dobio X rejting u Sjedinjenim Državama i Ujedinjenom Kraljevstvu. Uprkos tome, film je bio zabranjen u mnogim zemljama, piše Movie Web.
Iako je Director’s Cut verzija imala ograničenu bioskopsku distribuciju u Velikoj Britaniji 2002. godine, nikada nije objavljena za kućno gledanje. Sada će ljubitelji...
Scena iz serije, Apple TV
U eseju o seriji Pluribus Vincea Gilligana, autor secira postapokaliptični horizont u kojem ujedinjenje čovječanstva ne dolazi kao plod političke borbe, već kao vanzemaljska intervencija. Autor dekonstruira strah od kolektiviteta i liberalne tlapnje o autonomiji, prokazujući ih kao ideološke krinke koje maskiraju našu stvarnu ovisnost o mrežama društvenog rada. Kroz likove „neintegriranih“, tekst detektira krizu utopijske imaginacije u doba polikrize, gdje se alternativa postojećem sustavu ukazuje isključivo kao onostrani, čudovišni potres.
Autor: Lazar Petković
TV serija Pluribus (2025-), postapokaliptični SF, koju piše i režira Vince Gilligan (poznatiji kao jedan od glavnih kreatora iznimno uspešnih serija kao što...
Film Još sam ovdje/ Foto: Kino Meeting Point
Dani brazilskog filma, u organizaciji Ambasade Brazila u Sarajevu i u saradnji s kinom Meeting Point, održat će se od 4. do 7. maja u Sarajevu.
Publika u kinu Meeting Point imat će priliku pogledati četiri višestruko nagrađivana brazilska filma u terminu od 20 sati, a u fokusu svih filmova su žene. Ulaz je besplatan, a besplatne ulaznice mogu se preuzeti sat vremena prije početka projekcije na blagajni kina.
Dani brazilskog filma počinju u ponedjeljak, 4. maja u 20 sati projekcijom filma "Još sam ovdje" Waltera Sallesa, dobitnikom Oscara za najbolji međunarodni film 2025. godine....
Foto: Profimedia
Novi film o Džejmsu Bondu, prema pisanju britanskih medija, neće stići u svjetske bioskope još najmanje dvije godine, a ako se planovi ostvare, publika će na povratak agenta 007 čekati čak sedam godina od posljednjeg nastavka, filma “Nije vrijeme za umiranje” iz 2021.
Time bi franšiza oborila sopstveni rekord u najdužoj pauzi između dva filma, prenosi cdm.
Dosad je najduža trajala šest godina, između filma “Dozvola za ubijanje” iz 1989, posljednjeg sa Timotijem Daltonom, i “Zlatnog oka” iz 1995, kada je Pirs Brosnan preuzeo ulogu.
Jedan od glavnih razloga odlaganja je činjenica da novi Džejms Bond još nije odabran nakon odlaska...
The Phoenician Scheme
Način na koji Ves Anderson slaže svet pred našim očima deluje poput matematičkog modela — kao da svaki kadar dolazi iz neke paralelne verzije stvarnosti u kojoj haos nikada nije dobio dozvolu da uđe. Njegovi filmovi nisu samo priče; oni su konstrukcije. Precizne, simetrične, gotovo opsesivno uređene konstrukcije.
Piše: Branislav Ivanović
Ipak, paradoks leži u sledećem: dok gledamo, opčinjeni smo. Kada se film završi — priča često izbledi u maglini sećanja.
Zašto Andersonovi filmovi ostaju u oku, ali ne i u sećanju?
Anderson ne gradi narative oko zapleta već oko stanja. Njegovi likovi lebde kroz pažljivo dizajnirane svetove u kojima emocija...
Foto: SSF
Naziv filma upućuje na slavensku boginju divlje prirode, šuma, lova i mjeseca, simbolizujući prirodu, ali i otpor pred ratom i smrću
Povodom Dana planete Zemlje (22. april), publika iz Bosne i Hercegovine i regije ima priliku besplatno pogledati dokumentarni film „Divia“ (režija: Dmytro Hreshko). Film je bio u konkurenciji za nagrade Srce Sarajeva prošlogodišnjeg, 31. Sarajevo Film Festivala i prikazan u Takmičarskom programu - dokumentarni film.
Film će biti dostupan besplatno online od 22. do 29. aprila na platformi Ondemand.kinomeetingpoint.ba.
Projekcija se odvija u okviru programa „Ecoscope“ Mreže festivala Jadranske regije, koji je posvećen ekologiji i održivosti. Ove godine, četvrtu godinu...
