U središtu „Balkanskog špijuna“ je Ilija Čvorović, odnosno način mišljenja i ponašanja koji opstaje uprkos društvenim promjenama i razvoju svijesti. Svijet i percepcija Ilije Čvorovića određeni su poimanjem partije kao vlasti, društva kao države, patriotizma kao straha od nepoznatog, svijeta kao ratišta. Daničin život je ogledalo sumorne stvarnosti, bijede i nemaštine naroda. Priča počinje samoinicijativnom istragom malog čovjeka, zabrinutog za stabilnost režima i bezbjednost domovine.
Čitajući stranice ovog romana shvatamo da se usamljenost mjeri brojem ljudi koji nas okružuju, te da gomila čovjeka čini jako malim. Shvatamo da svi ljudi ne mogu da izliječe unutrašnju samoću i nemire u duši, jer čovjek može shvatiti drugog čovjeka samo do određene granice, dalje od toga je sam. Jasno nam postaje da je važno da se ljudi sjećaju svoje istorije kako ne bi patili. Vidimo da moramo znati svoje porijeklo kako bismo mogli graditi identitet i pogled na svijet. Čitamo da je život i kraći nego što čovjek misli.
Tokom svog života Meša Selimović je bio moralno uspravan i ponosan čovjek koji je čuvao principe, zbog čega je često stradao. Najboljim romanima pokazao nam je da tamo gdje čovjek očekuje razum on nalazi silu, tamo gdje traži mir i prijateljstvo, nalazi nemir i mržnju. Tamo gdje misli da će pronaći Boga, nalazi bogohulnike i licemjere. Tamo gdje se dijeli pravda čovjek vidi da najmanje pravde ima. Njegova djela daju nam uvid u politički režim piščevog vremena koje je sputavalo kreativnost, pisanje i izražavanje vlastitih misli.
Lideri sindikata scenarista i pisaca (VGA) i holivudski studiji postigli su u nedjelju okvirni dogovor o okončanju štrajka scenarista nakon skoro pet mjeseci, iako još uvijek nije došlo do dogovora studija i glumaca koji štrajkuju.
Nas je okupirala estetika koja bi se mogla nazvati "ružno je lepo": cela generacija se poigravala stripom, multimedijalnim intervencijama, miksovanjem svetla, zvuka i pokreta. U centru te estetike bilo je Kugla glumište, pa bendovi "Haustor", "Šarlo Akrobata", "Ekatarina Velika"...
Džon Travolta je navodno dobio ulogu u sljedećem filmu Kventina Tarantina, pridruživši se njegovom kolegi iz “Petparačkih priča” Semjuelu L. Džeksonu na listi glumaca o kojima se priča.
Ako je tačno da sve naše radnje – od disanja do osnivanja carstva i metafizičkih sistema – proizilaze iz iluzije o našoj važnosti, onda to važi utoliko prije za proročki nagon. Ko bi, obdaren jasnim uvidom u sopstvenu ništavnost, i pokušao da djeluje i da se nameće kao spasitelj?
