Vidite, nije mi namera da sugerišem kako je običaj laganja pretrpeo bilo kakvo propadanje ili da je nečim ometen – ne, jer je Laž, kao vrlina, kao načelo, večna; Laž, kao zabava, kao uteha, kao utočište u trenutku kada nam je neophodna, četvrta gracija, deseta muza, čovekov najbolji i najsigurniji prijatelj, jeste besmrtna, i sa zemlje ne može nestati dok ovaj klub postoji.
U jednom od najtežih razdoblja u svom životu, tvorac kultne knjige “Mali princ”, Antoan de Sent Egziperi, napisao je molitvu za koju malo ljudi zna, koja "LEČI I ULIVA NADU".
Kad je stvarao svoj svet fantazije prepun detalja, Džordž R. R. Martin je veliki deo serije Igra prestola bazirao na srednjovekovnoj evropskoj istoriji. U seriji se provlači i priča o Ratu ruža, čuvenom građanskom ratu koji se u 15. veku vodio između sledbenika dveju engleskih dinastija. Pogledajte sedam priča iz prošlosti za koje se veruje da su Martinu bile inspiracija za ovu epsku fantastiku
On nije terorist, on je Steve Jobs. I pojavljuje se na jednom zidu koji se nedavno pojavio oslikan u neformalnom izbjegličkom kampu u Calaisu u Francuskoj, a pripisuje se Banksyju, izvještava Huffington Post.
Filozofija i književnost obje koriste jezično izražavanje kako bi došle do određenog cilja. No koji je to cilj, na koji način koriste jezik da bi došle do njega i razlikuju li se u suštini te dvije metode?
Spojivši feminizam i slikarstvo, američka realistička slikarica Sylvia Sleigh izgradila je specifičan umjetnički izričaj i s vremenom postala jednom od najvažnijih slikarica dvadesetoga stoljeća.
Miroslav Krleža, ‘Marginalije o gradovima i ljudima’ (priredio Vlaho Bogišić, Naklada Ljevak, Zagreb 2016): Asketski pristup oblikovanju fragmenata pomaže kao tip ‘direktne akcije’: s minimalnim krležijanskim naporom, s njegovom rečenicom-dvije, mogu se srušiti čitavi vagoni naših dnevnopolitičkih i medijskih fabrikacija
Javna polemika vezana uz zaštitu arhitektonske baštine u Bugarskoj načelno se vodi oko dva ključna problema: narušavanja “autentičnosti” i lošeg, “seljačkog” ukusa. Pritom iz fokusa gotovo sasvim ispadaju sistemski pritisci na baštinu koji malograđansku fantaziju “europske” Sofije povremeno stavljaju u konflikt s građevinskim interesima kapitala.
Možda u našem detinjstvu nema dana proživljenih s tolikom potpunošću kao onih za koje smo verovali da smo ih propustili bez života, onih koje smo proveli uz omiljenu knjigu.
