Franc Kafka: Čigra

Mislio je naime da saznanje svake sitnice, kao naprimer zakovitlane čigre, dosta je da bi se upoznalo ono što je opšte. Zato se nije bavio krupnim problemima, to bi mu izgledalo kao rasipništvo.

Jedan filozof motao se uvek tamo gde su se igrala deca. Čim bi video da neki od dečaka ima čigru, odmah bi se počeo prikradati. Čim bi se čigra zavrtela, filozof bi se odmah bacio na nju da je uhvati. Ništa ga se nije ticalo što deca vrište i pokušavaju da ga odvrate od svoje igračke; kada bi dočepao čigru dok se ona još vrti, bivao bi srećan, ali samo za trenutak, zatim bi je bacio na zemlju i otišao. Mislio je naime da saznanje svake sitnice, kao naprimer zakovitlane čigre, dosta je da bi se upoznalo ono što je opšte. Zato se nije bavio krupnim problemima, to bi mu izgledalo kao rasipništvo. Ako se stvarno upozna najmanja sitnica, sve će se saznati, zato se on bavio samo čigrom u pokretu. I uvek kada bi video pripreme za puštanje čigre, nadao se da će mu sada uspeti, a dok bi se čigra vrtela, jureći bez daha za njom nada bi mu se pretvarala u sigurnost; ali kada bi potom već držao glupi komad drveta u ruci, pozlilo bi mu, krik dece koji dotada nije čuo sada bi mu parao uši, gonio ga, i on bi se zavrteo kao čigra nespretno šibana bičem.

Preveo: Petar Vujičić

Filozofski magazin

Povezane vijesti

Božica Jelušić: BEAUVOIR ili ono što pisac jeste

  Pisanje, nadalje. Pisanje kao vječita tema. Hobisti, amateri dangube, koji se danas diče statusom “pisca”, a da o pisanju kao takvome jedva imaju pojma. Koji...

Humor, mačak i putovanje kroz vrijeme u romanu Vrata u ljeto

Foto: Wikipedia Kada je Robert Hajnlajn 1956. godine po ko zna koji put otvarao vrata svom mačku, njegova supruga Džini našalila se i rekla kako...

Popular Articles