Foto: Impuls
U manjim mjestima umjetnost i kultura postaju ključni faktori socijalne povezanosti, identiteta i prepoznavanja lokalnih vrijednosti. Daleko od velikih gradova, ako i jedan u Bosni i Hercegovini zaslužuje klasifikaciju velikog, umjetnici, organizatori i publika uspijevaju stvoriti događaje koji nadmašuju lokalne okvire.
Piše: Piše: Kristina Ljevak Bajramović
Iako se na prvi pogled čini da manja mjesta nemaju potrebne resurse za održavanje velikih kulturnih događaja, upravo se tu često rađaju najautentičniji i najvažniji kulturni pokreti. Svi ovi festivali i inicijative, poput „Mediteran film festivala“ u Širokom Brijegu, „Slova Gorčina“ u Stocu ili „Vareš Classic Festivala“, dokaz su da kultura može uspjeti u svakom kutku, bez obzira na veličinu grada. U njihovoj snazi i postojanosti leži pouka – umjetnost ne mora biti luksuz rezervisan za velike gradove.
Mediteran film festival, imenitelj za trajno povjerenje
Prije dvadeset i pet godina u Širokom Brijegu osnovan je festival dokumentarnog filma. Najprije pod nazivom Hrvatski film i video, potom Dani filma, da bi 2007. dobio današnje ime, Mediteran film festival (MFF). Ove formalne transformacije najmanje su važan segment ukupnog djelovanja nevelikog broja ljudi okupljenih oko jedne velike ideje s internacionalnim predznakom. MFF je istovremeno i najstariji festival dokumentarnog filma u regiji. Zbog okolnosti u kojima danas kultura egzistira, važno je i navesti kako festival obezbjeđuje i finansijske nagrade. Pored idejnih tvoraca, Tomislava Topića, festivalskog direktora i Roberta Bubala, producenta MFF-a, te malobrojnih članova festivalskog tima, zahvaljujući vlastitoj misiji i posvećenosti ovoj ideji koja nije samo još jedna tačka u njegovanju manifestacionog oblika kulture u našoj zemlji, MFF ima i veliku podršku ljudi u lokalnoj zajednici, prije svega među kulturnim radnicima, ugostiteljima koji podržavaju festival nudeći svoje domaćinstvo gostima, ali i ljudi različitih profila koji s razlogom MFF doživljavaju kao vlastiti projekat.
Rijetki su oni koji uspijevaju savršeno izbalansirati program s različitim pratećim sadržajima. Ko god da je jednom bio u Širokom, povodom festivala, teško da se nije vratio. I pored onih uobičajenih recepata za uspjeh, kojima je ključni sastojak posvećenost i profesionalnost, MFF ima dodatnu vrijednost u vidu atmosfere kao ključne odrednice ovog filmskog okupljanja.
Povjerenje publike i filmadžija koje su stekli, pored dobre atmosfere, prvenstveno je bazirano na odličnoj selekciji koju od početka potpisuje reditelj Zdravko Mustać.
Uz različite edukacijske programe, koje godinama organizuju, najvažniji festivalski rezultat je oživljavanje filmske produkcije u ovom dijelu Hercegovine u okviru produkcijske kuće „Kadar“ koja je samo u prošloj godini imala tri premijere jednog igranog i dva dokumentarna filma.
Gradić od deset hiljada stanovnika, zahvaljujući entuzijastima, postao je nezaobilazna tačka filmskog puta ljudi iz cijelog svijeta.
Slovo Gorčina, festival u scenografiji koju je načinila prošlost
„Pustinju koju su stvorili, mi treba sada da premostimo“, napisao je veliki bosanskohercegovački pjesnik Mak Dizdar nakon čije smrti je 1971. godine pokrenut festival kulture Slovo Gorčina u Stocu, gradu njegovog rođenja. Ova manifestacija, namijenjena afirmaciji sveukupne bosanskohercegovačke kulturne baštine, dio je premoštavanja ukupnih pustinja koje se stvaraju u Bosni i Hercegovini, a posljedica su sprege loše politike i apatije ovog umornog društva.
Iako je okus Slova Gorčina na književnosti, on je već godinama istinski multimedijalni događaj, koji ne samo da omogućava publici da uživa u različitim domaćim i međunarodnim sadržajima, nego je zadnjeg vikenda u julu i povod za dolazak u Stolac brojnih posjetilaca iz cijele BiH, ali i van njenih granica.
Od izuzetne važnosti je i festivalsko dodjeljivanje nagrade „Mak Dizdar“ za najbolju neobjavljenu pjesničku zbirku mladih autora i autorica, a što u konačnici podrazumijeva njeno objavljivanje. Neki od sada iznimno značajnih književnika i književnica svoje pjesničke karijere započeli su upravo s ovom nagradom.
Foto: Slovo Gorčina
Većina programa se održava na nekropoli stećaka Radimlja što dodatno doprinosi nesvakidašnjem ugođaju.
I ovaj festival se održava zahvaljujući nevelikom timu koji predvode Dubravko Barbarić, kao predsjednik Organizacionog odbora Slova Gorčina i Gorčin Dizdar, počasni predsjednik Udruženja „Slovo Gorčina“.
Umjetnička prepoznavanja u zaboravljenim mjestima i odgovori na trajnu krizu
Prije jedanaest godina violinistica Andrea Nikolić u Varešu, gotovo zaboravljenom bh gradiću, pokrenula je Međunarodni festival kamerne muzike u Bosni i Hercegovini – Vareš Classic Festival. Odrastajući na evropskim pozornicama i pohađajući majstorske tečajeve čuvenih violinista, Andrea je često sretala ljude koji su bez obzira na međunarodnu slavu, pokrenuli nešto svoje u sredinama iz kojih dolaze. Znajući da visoka kultura ne smije biti rezervisana samo za velike gradove, omogućila je vareškoj publici susrete s umjetnicima iz cijelog svijeta. Uprkos tome što dugo živi u Beču, povremeni dolasci u Vareš, zahvaljujući i festivalu, za Andreu su bili ne samo povraci korijenima nego i pronalazak sebe.
Foto: Vareš Classic Festival
Iako je Bihać veći grad od onih koji su ranije navedeni, mjesta za promociju savremene kulture i umjetnosti najčešće ne postoje ni u mnogo većim sredinama, zato je jako važno da se pokretanje alternativnog i nezavisnog prostora iz oblasti kulture – Centra za savremenu kulturu KRAK nađe na ovom popisu.
„Ideja i motiv za pokretanje KRAK-a proizišla je iz specifičnih političkih, socijalnih i kulturnih prilika sredine u kojoj djeluje. Glavne odrednice toga ambijenta su zapostavljena industrijska prošlost, etno-nacionalni konflikt, poslijeratno post-traumatsko iskustvo, siromaštvo i depopulacija. KRAK je urgentni odgovor na trajnu krizu i društveni ambijent u zemlji, koji želi vjerovati da kultura, nauka i umjetnost mogu i trebaju biti pokretačem društvenih promjena. Kao takav KRAK se želi pozicionirati kao platforma alternativnog učenja, kolaboracije i koegzistencije s fokusom na savremene umjetničke strategije i inventivne protokole na polju savremene kulture“, objašnjavaju iz ove organizacije. Pored toga što organizuju različite događaje posvećene savremenoj vizuelnoj umjetnosti, arhitekturi, urbanizmu, dizajnu, književnosti, KRAK je preuzeo i dodjeljivanje nagrade Zvono čime se potvrđuje da bilo koji segment vezan za umjetničku praksu ne treba biti nužno vezan za glavni grad ili veće gradove. Umjetnički rukovoditelj KRAK-a je istoričar umjetnosti i univerzitetski profesor Irfan Hošić.
U bihaćkom komšiluku, povratkom u rodni Cazin, Ramiz Huremagić osnovao je Centar za kulturu, umjetnost i društvo OMAHA. Pored radionica kreativnog pisanja i pozorišnih predstava koje organizuju, jedan od najvažnijih segmenata njihovog djelovanja je književni konkurs namijenjen nagrađivanju najboljih priča mladih autora Unsko-sanskog kantona, koji organizuju pet godina.
Kulturna strategija u vremenu bez strategije
Niz je primjera uspješnih kulturnih sadržaja i manifestacija u manjim sredinama, neke od njih imaju ozbiljan značaj i tradiciju, poput Festivala prijateljstva u Goraždu, Pozorišnih/kazališnih igara u Jajcu, Festivala glumca u Konjicu, Međunarodnog festivala monodrame i malih scena u Istočnom Sarajevu gdje se održava i međunarodni lutkarski festival Lut fest.
Foto: FB stranica Lut Fest
Istovremeno, postoje i ona mjesta u kojima se sem povremenih književnih promocija u lokalnim bibliotekama i smotri kulturno-umjetničkih društava, ne događa ništa, u zemlji u kojoj se za kulturu izdvaja samo 1,3 eura po glavi stanovnika.
Kultura ne smije biti luksuz i rijetka privilegija, nego dio kontinuiteta svakog čovjeka, bez obzira na to gdje on stanuje. Jugoslavija je imala domove kulture u svakom mjestu, danas su to zapušteni prostori u kojima se ništa ne dešava. Prethodni sistem je imao i radničke univerzitete i ukupnu kulturnu i obrazovnu politiku, koja je bila po mjeri čovjeka, na tragu one utopijske – osam sati rada, osam sna i osam kulturne nadgradnje.