Maunt Rašmor

Glave predsednika su završene između 1934. i 1939, a cela skulptura 31. oktobra 1941. godine. Prema prvobitnom projektu bilo je predviđeno da predsednici budu prikazani od glave do struka, ali se od toga odustalo zbog nedostatka sredstava.

Nacionalni spomenik Maunt Rašmor (Mount Rushmore National Memorial) je skulptura isklesana u granitu na planini Rašmor blizu Kistona u Južnoj Dakoti, SAD. Projekat je započeo vajar Gacon Borglum (1871–1941), koji je umro nekoliko meseci pre završetka radova, a skulpturu je završio njegov sin Linkoln, takođe vajar. Skulptura je visoka 18 metara, zauzima 5,17 km2, i nalazi se 150 metara iznad doline. Ovaj spomenik sastoji se od četiri ogromne glave bivših američkih predsednika, koje je Gacon izabrao zbog njihove značajne uloge u američkoj istoriji. To su (na slici prikazani sleva nadesno):

1) Džordž Vašington – 1. predsednik, od 1789. do 1797;

2) Tomas Džeferson – 3. predsednik, od 1801. do 1809;

3) Teodor Ruzvelt – 26. predsednik, od 1901. do 1909;

4) Abraham Linkoln – 16. predsednik, od 1861. do 1865.

Ideja za ovaj neobični spomenik potekla je od Dona Robinsona, istoričara iz Južne Dakote, a u cilju promovisanja regionalnog turizma. Radovi na izradi spomenika započeli su 4. oktobra 1927. godine, kad su radnici pod Borglumovim vođstvom počeli da dinamitom odbijaju kamen od granitne litice. Glave predsednika su završene između 1934. i 1939, a cela skulptura 31. oktobra 1941. godine. Prema prvobitnom projektu bilo je predviđeno da predsednici budu prikazani od glave do struka, ali se od toga odustalo zbog nedostatka sredstava.

Maunt Rašmor je postao turistička atrakcija poznata širom sveta, koju posećuje više od dva miliona ljudi godišnje.

Opšte obrazovanje

Povezane vijesti

Pregovori u Abu Dhabiju: SAD traže “konačan završetak“ rata u Ukrajini

Ilustracija: AI  Američki zvaničnici rekli su da će nastojati postići „konačan završetak“ rata između Rusije i Ukrajine. Pregovori bi trebali početi danas u Abu Dhabiju, a...

Beograd ju je odbacivao, a Njujork obožavao: Slikarka i pjesnikinja Milena Pavlović Barili vječito između dva suprotna svijeta

Foto: Google

Tridesetih godina 20.vijeka Kraljevina Jugoslavija nije vidjela ni zadržala veliki talenat kome se Njujork klanjao. Za najtalentovaniju i najobrazovaniju slikarku nije bilo mjesta u rodnoj zemlji. Milena Pavlović Barili našoj sredini bila je nepoznata do sredine 20. vijeka iako je uvijek voljela svoju rodnu zemlju i u njoj pokušavala da pronađe svoje mjesto pod suncem.

Popular Articles