Ilustracija: AI
Američki zvaničnici rekli su da će nastojati postići „konačan završetak“ rata između Rusije i Ukrajine.
Pregovori bi trebali početi danas u Abu Dhabiju, a riječ je o prvim suštinskim razgovorima između dvije zemlje od februara.
To su ujedno prvi razgovori otkako su SAD zajedno s Izraelom izvele napade na Iran, a održavaju se nakon teških izbora na polovini mandata koji su oslabili Donalda Trumpa u njegovoj zemlji.
Jedan dio prijedloga Trumpove administracije odnosi se na uspostavljanje nove „dugoročne sigurnosne arhitekture“ između Rusije i Evrope, rekli su zvaničnici administracije.
Evropski zvaničnici strahuju da bi Rusija mogla ostati pri svojim tvrdim zahtjevima da NATO povuče svoje vojne snage iz istočne Evrope. To bi saveznike moglo ostaviti ranjivim na utjecaj Moskve u trenutku historijski velikih napetosti sa Zapadom.
Vladimir Putin već više od dvije decenije na vlasti prigovara zbog širenja NATO-a na istok i nastoji iznova pregovarati o odnosu snaga između NATO-a i Rusije. Međutim, nikada ranije te zahtjeve nije podržala administracija aktuelnog američkog predsjednika, koja je jasno pokazala da očajnički želi postići dogovor.
Najavljujući razgovore, jedan zvaničnik američke administracije rekao je da će SAD „trebati Evropu za pregovaračkim stolom“ kako bi se okončao rat. Dodao je da bi pregovarači mogli ponovo pokrenuti Vijeće NATO–Rusija, čiji je rad obustavljen nakon ruske invazije punog obima 2022. godine. Moguće je i ukidanje sankcija Rusiji kao dio dogovora.
Američki zvaničnici također su tvrdili da su s Rusijom razgovarali o mogućim sigurnosnim garancijama za Ukrajinu, sličnim članu 5. NATO-a, koji predviđa zaštitu članica u slučaju napada. Rusija se oštro protivi članstvu Ukrajine u NATO-u i raspoređivanju zapadnih vojnika na ukrajinskoj teritoriji.
„Ono što bi dobili bilo bi suštinski veoma slično NATO-u“, rekao je zvaničnik američke administracije.
„Dobiti sigurnosnu garanciju SAD-a zaista je veoma velika stvar“, dodao je, ističući da bi o tome razgovarali Donald Trump i ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski. „A ako on to želi, to je veoma, veoma velika stvar u smislu resursa, finansiranja i vojne podrške.“
Kritičari su, međutim, izrazili sumnju u to šta bi moglo aktivirati te sigurnosne garancije. Napominju da član 5. ne obavezuje države članice NATO-a da brane druge članice, dok su sajber-napadi i drugi oblici hibridnog ratovanja zamaglili granicu između događaja koji bi zahtijevali vojni odgovor i onih koji to ne bi.
Jared Kushner, Trumpov zet i jedan od glavnih američkih pregovarača, u ponedjeljak je općenito govorio o mogućem novom evropskom okviru. Rekao je da će SAD nastojati uspostaviti „snažnije konsultacije, pouzdanu kriznu komunikaciju, veću vojnu transparentnost i uzajamne mjere za smanjenje rizika od eskalacije, uz puno poštovanje suvereniteta i nezavisnog odlučivanja svake države“.
Evropske delegacije iz Njemačke, Francuske, Ujedinjenog Kraljevstva, Italije i Evropske unije sastat će se s američkim pregovaračima u Abu Dhabiju kako bi razgovarale o „dugoročnoj sigurnosnoj arhitekturi između Rusije i Evrope, s ciljem pronalaska načina za sprečavanje budućih sukoba“.
Jedan evropski sigurnosni zvaničnik iz zemlje koja učestvuje u razgovorima rekao je da američki prijedlog još nije jasan i da se pripremaju za mogućnost da SAD tokom konsultacija u Abu Dhabiju iznesu ozbiljne ustupke Rusiji.
„Evropska sigurnosna arhitektura već postoji“, rekla je Kaja Kallas, šefica diplomatije Evropske unije, u ponedjeljak na sastanku ministara vanjskih poslova G7. „Ona obuhvata međunarodne sporazume kojima se Rusija obavezala na poštovanje određenih obaveza, uključujući poštovanje suvereniteta i teritorijalnog integriteta. Problem je u tome što Rusija ne poštuje te sporazume.“
Donald Trump je također rekao da bi se od Ukrajine vjerovatno očekivalo da se u konačnom dogovoru odrekne dijela teritorije te da bi zemlja završila u „malo drugačijem obliku“.
Nakon prošlosedmičnog sastanka s Kirilom Dmitrijevim, savjetnikom Kremlja, Trump je rekao da će nastojati postići „veliki, prelijepi dogovor“ koji bi „mogao obuhvatiti cijelu Evropu“. Kritičari strahuju da bi Trump i Putin mogli pokušati zaobići evropske lidere i pregovarati o miru koji bi podrazumijevao ozbiljne ustupke Rusiji.
„U Evropi postoji mnogo tereta iz prošlosti povezanog s ovom idejom“, rekao je zvaničnik američke administracije, posebno ukazujući na ruski prijedlog iz 2021. godine, koji je doživljen kao ultimatum NATO-u da se povuče iz istočne Evrope.
Rusija je 2021. iznijela listu zahtjeva NATO-u. Među njima su bili zabrana širenja Alijanse na nove zemlje, uključujući Ukrajinu, povlačenje vojnika na granice iz 1997. godine i ograničenja u pogledu lokacija na kojima bi NATO mogao raspoređivati rakete. NATO je odbacio taj prijedlog, a Rusija je manje od mjesec kasnije izvršila invaziju na Ukrajinu.
„Moramo izgraditi nešto novo što će funkcionisati danas… Jer da je stara arhitektura dobro funkcionisala, ne bismo bili u ovom dugom ratu. Očigledno je da nešto ne funkcioniše i moramo pronaći način da, kada okončamo ovaj rat, on zaista bude konačno završen“, rekao je zvaničnik američke administracije.
Sadržaj tih prijedloga još nije jasan, iako je državni sekretar Marco Rubio u ponedjeljak rekao da je „postignut određeni napredak u pogledu toga kako bi ta arhitektura trebala izgledati“.
„Očigledno, prvo moramo prevazići sukob da bismo došli do te tačke“, dodao je.